Situacija
u kojoj smo se našli zbog pandemije koronavirusa teška je, nikad doživljena i
neizvjesna. Svi se suočavamo s brojnim strahovima i nedoumicama koje se odnose
na bolest, ali i na potpuno nove životne okolnosti koje donosi izolacija. Kako
ostati pribran i zaštititi sebe i obitelj u ovim teškim okolnostima, savjetuje
nas dr. Irena Popović, spec. Psihijatrije.
S obzirom na to da je
proglašena pandemija i da smo svakodnevno izloženi informacijama o rastu broja
zaraženih, neminovno se suočavamo sa strahom od bolesti. Kako ga nadvladati?
Strah
je zaštitna emocija, jedna od četiri osnovne. Sačuvao je naše biće nebrojeno
puta, a u danima pandemije u izvjesnoj je mjeri i dobrodošao. Strah će nas i
sada, u doba pandemije, zaštititi od izlaganja rizičnim situacijama. Ne samo
nas kao pojedince, već i ljude u našem okruženju, pa možemo reći da strah
pojedinaca u ovoj situaciji štiti čitavu naciju. Panika i anksioznost, ipak,
crpe naše resurse. Ako je moguće osjetiti kako naš strah jenjava u situacijama
kada smo poduzeli mjere koje su nam preporučili stručnjaci, a možemo se
usmjeriti i na druge aktivnosti, fokusirati se, primjerice, na odnose sa svojim
bližnjima, učiniti nešto za sebe, onda možemo reći da strah zaista ima zaštitnu
funkciju. Borba protiv straha od bolesti, odnosno smrti, vodi se na samo jedan
način, okretanjem onome što je suštinska suprotnost, okretanjem životu. Iako je
on, čini se, postao “skučen”, u izvanrednim okolnostima pred izazovom smo da
sagledamo situaciju ovdje i sada te sve dimenzije sadašnjeg trenutka.
Kako izolacija utječe na
čovjeka?
Ideja
o slobodi često se ističe kao jedna od osnovnih vrijednosti našeg postojanja. U
situaciji kada imamo dojam da je ona sputana i dovedena u pitanje, prirodno je
osjetiti nelagodu, strah, tjeskobu… Starijim osobama, kojima se još rigoroznije
preporučuje ostanak doma, unatoč činjenici da su zbog te mjere zaštićeni, mogu
imati doživljaj osobne nemoći i bezvrijednosti, posebno oni koji su i u tim
godinama vođeni uvjerenjem da su vrijedni samo dok su funkcionalni i dok
pomažu.
Kako održati mir u četiri
zida? Što učiniti kada se osjećamo usamljeno?
Kapacitet
za doživljaj mira u četiri zida, nalikuje doživljaju slobode u izolaciji. Ljudi
će različito reagirati, ovisno o primarnoj strukturi ličnosti. Probleme možemo
očekivati kod onih koji su i do sada imali strah od različitih oboljenja, to mi
nazivamo hipohondrijskom simptomatologijom. Generalno govoreći, posebnih
problema imaju ljudi skloni simptomima anksioznosti, oni koji imaju panične
napade, različite fobije poput straha od zatvorenog prostora, straha od
različitih zaraznih bolesti, ali i ljudi opsjednuti redom, kao i oni koji imaju
problem s usamljenošću.
Depresivni
ljudi, u stanjima kada vlada opća panika, u ovakvim situacijama na kratko mogu
dobiti pokretačku energiju i to može djelovati kao izvjesno poboljšanje. Za
osobe koje rade naporno i već doživljavaju “burn out” sindrom, izolacija bi
mogla predstavljati olakšanje, “time out”, prostor u kojem će oni stići
odraditi sve ono što bi se uobičajeno nagomilavalo i ostajalo neriješeno.
Sada
je trenutak da se podsjetimo u čemu smo davno uživali, koje knjige smo
planirali pročitati, šta smo željeli napraviti za sebe, a za to nismo imali
vremena… Vrijeme je i da se sjetimo prijatelja i rodbine koju možda dugo nismo
čuli, pitamo ih kako su, osnažimo stara prijateljstva… Prisjetite se kako
miriše proljeće na vašoj terasi, kako izgleda uživati u trenutku, u laganom
ispijanju kave… Zaboravili smo kako dobro zvuči tišina… I, napokon, ovo može
biti i prilika da donesete neke važne odluke u svojem životu.
roditelji.hr
