Stres
tokom vožnje predstavlja faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i
iznenadnih srčanih komplikacija, poput srčanog udara (infarkta miokarda),
pokazuju studije objavljene poslednjih godina.
Odabir
pogodne muzike za vožnju može biti jedan od načina ublažavanja ovog rizika.
Istraživanje naučnika sa Državnog Univerziteta Sao Paulo (UNESP) u Brazilu,
ukazuje na to da slušanje instrumentalne muzike, na primer, može da ublaži
stres.
Rezultati
studije, koju je podržala istraživačka fondacija Sao Paulo - FAPESP, objavljeni
su u časopisu "Complementary Therapies in Medicine”.
U
ovoj studiji su učestvovali i istraživači sa Univerziteta Sao Paulo (USP) u
Brazilu, Univerziteta Oksford Bruks u Velikoj Britaniji i Univerziteta Parma u
Italiji. Istraživači su analizirali efekte muzike na stres kod žena u dobi
između 18 i 23 godine.
"Otkrili
smo da je stres kod učesnika našeg eksperimenta smanjen slušanjem muzike u toku
vožnje", rekao je Viktor Engracia Valenti, profesor na UNESP-u i glavni
istraživač projekta.
Sve
učesnice studije su bile zdrave, ali su vozile jednom ili dva puta nedeljno, a
imale su dozvolu od jedne do sedam godina.
"Odlučili
smo se da procenjujemo žene koje nisu uobičajeni vozači, jer su osobe koje
često voze i duže vreme imaju vozačku dozvolu bolje prilagođene stresnim
situacijama u saobraćaju", objasnio je profesor Valenti.
Učesnice
studije ocenjivane su dva dana, u različitim situacijama i nasumičnim
redosledom. Jednog dana vozile su po 20 minuta, u špicu, duž rute od 3
kilometra bez slušanja muzike. Drugi dan, su vozile istom rutom, u isto doba
dana, ali su slušale instrumentalnu muziku.
"Da
bismo povećali stepen saobraćajnog stresa, zamolili smo ih da voze automobile
koji nisu bili njihovi, jer je vožnja sopstvenim automobilom ipak lakša",
rekao je profesor Valenti.
Nivo
stresa procenjen je merenjem varijabilnosti srčanog ritma korišćenjem monitora
otkucaja srca pričvršćenog na grudi učesnica. Što je aktivniji simpatički
nervni sistem, to srce brže kuca, dok parasimpatički nervni sistem teži da ga
uspori.
"Povišena
aktivnost simpatičkog nervnog sistema smanjuje promenljivost otkucaja srca, dok
ga intenzivnija aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema povećava",
objasnio je profesor Valenti.
Analiza
je pokazala smanjenje varijabilnosti srčanog ritma kod dobrovoljaca koji su
vozili bez muzike, što ukazuje na niži nivo aktivnosti parasimpatičkog nervnog
sistema, ali i aktivaciju simpatičkog nervnog sistema.
Suprotno
tome, promenljivost otkucaja srca se povećala kod vozača koji su slušali
muziku, što ukazuje na viši nivo aktivnosti parasimpatičkog nervnog sistema i
smanjenje aktivnosti simpatičkog nervnog sistema.
"Slušanje
muzike ublažilo je umereno stresno opterećenje koje su volonteri doživeli
tokom vožnje", rekao je profesor Valenti.
Profesor
smatra da bi slušanje muzike moglo biti preventivna mera kada je
kardiovaskularno zdravlje u pitanju i to u situacijama intenzivnog stresa kao
što je vožnja u gustom saobraćaju tokom popodnevnog špica.
novimagazin.rs