Prizor koji u
proljeće nikoga ne ostavlja ravnodušnim su procvjetale magnolije.
To veličanstveno
stablo toliko je čarobno da obara s nogu sve koji se zateknu u njegovoj
blizini.
Ako ste i sami
nekad prošli pored magnolije, ona sigurno nije ostala nezamijećena.
Magnolije su vrlo
atraktivne cvjetnice iz obiteli Magnoliaceae. Postoji više od 200 vrsta
magnolija koje se razlikuju veličinom, oblikom, bojom cvijeta i vrstom
staništa. Stabla magnolije potječu iz jugoistočne Azije i Sjeverne Amerike, ali
su se zbog svoje ljepote proširila po gotovo svim kontinentima.
Magnolija obično
raste na kiselim tlima koja su bogata hranjivim tvarima, na područjima gdje im
je osigurano dovoljno vlage i sunčeve svjetlosti. Često ih se sadi u parkovima
i na igralištima za golf zbog njihova predivnog izgleda, ali i sposobnosti da
pruže hlad.
Nažalost, neke
vrste magnolija suočene su s neizvjesnom budućnošću zbog gubitka staništa što
je posljedica povećane ljudske aktivnosti.
SOULANGEOVA
MAGNOLIJA
Upravo te
magnolije svojom ljepotom osvajaju srca prolaznika na zagrebačkom Trgu kralja
Tomislava. Visina stabla je od šest do deset metara, a promjer krošnje koju krase
bijelo-ružičasti cvjetovi i do pet metara. Kada procvjetaju, magnolije sa
zagrebačkog Tomislavca pretvaraju se u prave zvijede društvenih mreža i
najbolja su pozadina svima onima koji vole skupljati lajkove.
IDEALAN
UKRAS ZA DVORIŠTE
Soulangeova
magnolija je križanac između dviju vrsta, a to su magnolia denudata i magnolia
liliflora koji imaju azijsko podrijetlo. Sadi se kao ukrasna biljka u vrtovima
diljem svijeta.
Ovo stablo dobro
se prilagođava različitim uvjetima, a obično cvate u ožujku i travnju, prije
listanja. Cvjetovi su iznutra bijeli, a izvana ružičasti, mirisni su i široki
između 10 i 12 centimetara i imaju čašoliki oblik.
Ako biste i u svom
dvorištu rado imali magnoliju, možda vam pomognu informacije koje je s nama
podijelila bacc. ing. agr. Darka Veronika Bišćan.
Kako nam je
objasnila, ovaj rod listopadnog, poluvazdazelenog ili vazdazelenog drveća i
grmlja je posve otporan do otporan na mraz. Treba sunce ili polusjenu i zaklon
od snažnih vjetrova. Bišćan kaže i da magnolije najbolje uspijevaju na plodnom,
dobro ocjeditom tlu koje je bogato humusom.
Ono što morate
imati na umu je da magnolija sporo raste, tako da neće preko noći procvjetati
kao veličanstveni primjerci po gradskim parkovima. Na kraju, magnolija
zahtijeva minimalno obrezivanje, što uglavnom znači uklanjanje suhih i
oštećenih grana.
ZANIMLJIVOSTI
O MAGNOLIJI
Ako ste ljubitelj
magnolija možda će vam zanimljive biti i ove činjenice:
- Magnolije su
pretpovijesne. Na temelju fosila otkriveno je da su primjerci mangolije
postojali prije najmanje 20 mlijuna godina. Postoje i biljke identificirane kao
Magnoliaceae stare 95 milijuna godina.
- Kora magnolije
officinalis se u kineskoj tradicionalnoj medicini koristi za poboljšanje
zdravlja pluća i liječenje tjeskobe.
- Magnolije se
mogu uzgajati iz sjemena, a može im trebati i više od deset godina za početak
cvatnje.
- Magnolia
grandiflora i Magnolia × wieseneri imaju najmirisnije cjetove.
- Veličina stabla
magnolije ovisi o vrsti. Manje vrste visoke su oko 4 i pol metra, dok veće
vrste rastu i do 25 metara u visinu.
- O vrsti ovisi i
boja cvijeta koja može biti bijela, žuta, ružičasta, ljubičasta i zelena.
- Cvjetovi
magnolije imaju ugodan miris koji podsjeća na miris tropskog voća.
- Glavni
oprašivači magnolije su pčele.
- Magnolija može
živjeti više od 100 godina.
- Ime je dobila po
francuskom botaničaru Pierreu Magnolu.
Piše: zadovoljna.hr
