Često vas hvataju
grčevi u mišićima i konstantno ste umorni? San vam je isprekidan i skloni ste
glavobolji, tjeskobi i razdražljivosti? Žudite stalno za čokoladom? Imate
aritmiju i slabu probavu.
Ako ste se u tome
prepoznali, velika je vjerojatnost da patite od hipomagnezemije, odnosno manjka
magnezija u organizmu.
Magnezij je jedan
od četiri najzastupljenija minerala u našem organizmu koji je potreban za više
od 300 tjelesnih funkcija. Najviše ga ima u našim kostima i zubima, a nešto
manje u mišićima, mekim tkivima i stanicama. Našim je stanicama prijeko
potreban za normalno funkcioniranje: one ga koriste za proizvodnju energije i
stabilizaciju svojih membrana.
Svaka pojedina
stanica ljudskog tijela zahtijeva dovoljno magnezija jer u suprotnom propada.
Čvrste kosti i zubi, uravnoteženi hormoni, zdrav živčani i kardiovaskularni
sustav, dobro funkcioniranje detoksifikacijskih puteva i još puno toga ovisi o
dostatnoj količini magnezija u stanicama. Meka tkiva koja sadrže najveće
koncentracije magnezija u tijelu uključuju mozak i srce – dva organa koja
stvaraju veliku električnu aktivnost te koji mogu biti osobito osjetljivi na
nedostatak magnezija.
Magnezij je važan
za toliko mnogo vitalnih tjelesnih funkcija, a njegov je manjak upleten u
toliko mnogo bolesti da su istraživači magneziju više puta pripisali
čudotvornost zbog njegove moći u otklanjanju ili poboljšanju brojnih
poremećaja. Trenutno, popis poremećaja koji imaju izravnu i potvrđenu vezu s
kroničnim i akutnim nedostatkom magnezija je dugačak te uključuje mnoge bolesti
čije se ustaljeno medicinsko liječenje obično ne usmjerava na manjak magnezija.
Magnezij se u
tijelu koristi za mnoge vrste detoksikacijskih puteva i nužan je pri
neutralizaciji otrovnih tvari, prekomjerno kiselih uvjeta koji se pojavljuju u
tijelu, te u zaštiti od teških metala. Igra životno važnu ulogu u zaštiti
tijela od navale sveprisutnih kemikalija koje je stvorio čovjek. Glutation,
antioksidant kojeg tijelo prirodno proizvodi i detoksikator koji između ostalog
uklanja živu, olovo i arsen treba magnezij za svoju sintezu.
Prema Marku
Sircusu, u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“, manjak magnezija
povećava stvaranje slobodnih radikala u tijelu i „uzrokuje propadanje
glutationa što si ne smijemo priuštiti jer glutation pomaže u obrani tijela od
štete uzrokovane pušenjem cigareta, izlaganjem radioaktivnom zračenju,
kemoterapijom karcinoma te otrovnim tvarima kao što je alkohol i gotovo sve
ostalo.“
Kada naše tijelo
obiluje magnezijem (koji je u ravnoteži u odnosu na zalihe ostalih minerala),
zaštićeni smo od taloženja teških metala i razvoja povezanih neuroloških
bolesti. Dr. Carolyn Dean tako objašnjava da „istraživanja ukazuju na to da
obilne zalihe magnezija štite moždane stanice od štetnih utjecaja aluminija,
berilija, kadmija, olova, žive i nikla. Isto tako znamo da niske razine
magnezija u mozgu doprinose taloženju teških metala u mozgu, što najavljuje
Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest. Čini se da se ti metali natječu s
magnezijem da uđu u moždane stanice. Ako je zaliha magnezija niska, metali
imaju puno lakši pristup.
Ovaj se neobično
važan mineral naziva i „željezom biljnog svijeta“ zato što je njegova uloga u
stvaranju klorofila (biljnog pigmenta) slična onoj koju ima željezo u stvaranju
hemoglobina u našoj krvi.
Dobrobiti
magnezija
1. Umiruje živčani sustav, poboljšava
san i smanjuje tjeskobu
Magnezij regulira
određene hormone u vašem organizmu koji imaju umirujući učinak na mozak,
pridonose relaksaciji i opuštanju.
Upravo iz tog
razloga manjak magnezija dovodi do slabije kvalitete sna, pa čak i do nesanice.
Ovaj mineral važan
je za funkciju neurotransmitera koji se naziva GABA, a koji je zaslužan za lučenje
serotonina, hormona sreće.
2. Podiže razine energije
Magnezij je važan
i za aktivaciju adenozin trifosfata ili ATP-a.
Riječ je o glavnom
skladištu energije unutar vaših stanica. Stoga, ako vam nedostaje ovog
minerala, stalno ćete osjećati umor.
Manjak magnezija
također znači da se i brže umarate tijekom fizičkih aktivnosti, potrebno vam je
više kisika i imate veći broj otkucaja srca.
3. Poboljšava probavu
Magnezij
neutralizira želučanu kiselinu te potiče kretanje stolice kroz crijeva, stoga
je za one koji pate od zatvora jako važno da uzimaju ovaj mineral.
Magnezij također
opušta mišiće u cijelom probavnom traktu, kao i stijenke crijeva, što je dobar
poticaj pražnjenju.
Napomena:
uzimate li dodatke prehrani s magnezijem, vaša bi probava trebala biti
uravnotežena i normalna, no primijetite li da magnezij ima učinak pravog
laksativa te da često obavljate nuždu ili imate proljev, to je znak da uzimate
prevelike doze ovog minerala.
4. Uravnotežuje razine natrija, kalija
i kalcija u organizmu
Manjak magnezija u
organizmu negativno se odražava i na razine drugih minerala, poput kalija,
kalcija i natrija. On, naime, pomaže transportu iona kalcija i kalija kroz
stanične membrane.
U kombinaciji s
kalcijem magnezij igra važnu ulogu u oblikovanju kosti te u sintezi DNK i RNK.
Također, u slučaju
nedostatka magnezija kalcij se nepotrebno taloži u mekim tkivima u vašem
organizmu.
Magnezij je
izuzetno važan i za normalne kontrakcije mišića i za sam srčani ritam, kao i za
provođenje živčanih impulsa.
5. Smanjuje grčeve, bolove i napetost
u mišićima
Ako nemate u
organizmu dovoljno magnezija, mogli biste osjećati grčeve u mišićima.
Magnezij je
neophodan i za opuštanje i za kontrakciju mišića, kao i za normalno kretanje.
Ovaj mineral
uravnotežuje razine kalcija, što je jako važno za normalno funkcioniranje svih
mišića, pa tako i onog srčanog.
6. Ublažava migrenu i sprečava
depresiju
Budući da magnezij
pridonosi cirkulaciji krvi, sprečava suženje krvnih žila koje inače dovodi do
povišenja krvnog tlaka te otpušta hormone za ublažavanje bolova, uzimanje ovog
minerala može spriječiti ili barem ublažiti pojavu migrene.
Istraživanja su
pokazala da su simptomi migrene oslabljeni kod onih ispitanika koji su uzimali
dodatke prehrani s magnezijem.
Studije su
pokazale da kod akutne migrene jako dobro pomaže intravenska primjena otopine
magnezijeva sulfata.
Budući da magnezij
potiče proizvodnju hormona serotonina, on uvelike pomaže i kod depresije. Neki
stručnjaci smatraju da su jako niske razine magnezija u hrani jedan od važnih
faktora koji pridonose sve većoj učestalosti depresije i drugih mentalnih
oboljenja.
Također, ako u
organizmu nedostaje ovog minerala, on je podložniji različitim alergijama.
7. Čuva zdravlje srca i krvnih žila
Neki magnezij
nazivaju „mineralom sa srcem“ – ne bez razloga. On, naime, uvelike pomaže
zdravlju ovog organa.
Osobe koje unose
dostatne količine ovog minerala imaju puno manji rizik od srčanih oboljenja.
Sprječava
kontrakcije i sužavanje krvnih žila koje dovode do povišenog krvnog tlaka.
Magnezij je
ključan i u sprečavanju srčanog udara jer su neki slučajevi srčanog udara
uzrokovani upravo grčenjem koronarnih žila, zbog čega srce na koncu ostaje bez
kisika.
8. Pridonosi zdravlju kostiju i zuba
Manjak magnezija
zapravo i nije lako ustanoviti, a za to postoji opravdan razlog. Čak 57 posto
tog minerala nalazi se – u vašim kostima.
Magnezij je jako
važan za metabolizam kalcija te za pretvaranje vitamina D u aktivan oblik u
tijelu. Dakle, on je neizostavna karika u izgradnji čvrstih kostiju.
I ne samo to. Ako
ste mislili da je kalcij najvažniji za vaše zube, to nije točno. Naime, brojna
su istraživanja pokazala da je za zube (kao i za kosti) najvažniji – magnezij.
Samo zahvaljujući njemu vaša zubna caklina može biti čvrsta i zdrava.
9. Ima snažan detoks učinak na
organizam
Dr. Carolyn Dean,
koja je napisala slavnu knjigu „Magnezijevo čudo“, naglašava koliko je magnezij
važan u zaštiti mozga od utjecaja teških metala kojima smo izloženi poput
aluminija, kadmija, olova, žive…
Nedostaje li vašem
organizmu magnezija, prijeti vam i veći rizik od teških oboljenja poput
Parkinsonove i Alzheimerove bolesti.
Također,
glutation, prirodni antioksidans koji eliminira olovo, živu i arsen iz vašeg
organizma, za svoju sintezu treba upravo – magnezij.
10. Smanjuje rizik od dijabetesa tipa
2
Procjenjuje se da
gotovo 50 posto dijabetičara ima niske razine magnezija u krvi. Istraživanja su
pokazala da osobama koje imaju manjak ovog minerala prijeti veći rizik od
dijabetesa tipa 2.
Studija je također
pokazala da se kod dijabetičara koji su svakodnevno uzimali visoke doze
magnezija znatno popravilo stanje vezano uz razine šećera u krvi, kao i
hemoglobina A1c, koji je ključan za mjerenje glukoze u krvi.
Hrana koja sadrži magnezij
·
kopriva
·
mišjakinja
·
špinat
·
prokulice
·
brokula
·
crni grah
·
mungo grah
·
bademi
·
indijski oraščići
·
avokado
·
krumpir
·
bučine sjemenke
·
banane
·
kvinoja
·
tamna čokolada
Problem s prirodnim izvorima magnezija
Ako su
poljoprivredna zemljišta dovoljno zasićena mineralima, lisnato zeleno povrće,
sjemenke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice predstavljaju prilično vrijedne
izvore magnezija. Međutim, određena se samonikla krmna hrana doista ističe, kao
što su kopriva (860 mg na 100 grama) i mišjakinja (529 mg na 100 g) i pruža
mnogobrojne krijepeće i hranjive koristi i u ljudskoj i u stočnoj prehrani,
ponajviše zahvaljujući njihovu visokom mineralnom sadržaju. Alge, stari morski
stanovnici, sadrže izvrsnu razinu kao i većina morskog bilja. Prisjetite se da
su one neprestance oplakivane otopinom čiji je treći najzastupljeniji mineral –
magnezij. I izvorna, neprerađena morska sol predstavlja vrlo vrijedan izvor
magnezija, skupa s mineralima u tragovima.
Nažalost, teško je
pouzdano opskrbiti tijelo dostatnom količinom magnezija, čak i dobro
uravnoteženom, cjelovitom prehranom. Prije svega, moderni poljoprivredni
postupci podupiru opću uporabu NPK gnojiva (dušik, fosfor i kalij). I kalij i
fosfor predstavljaju suparnike magneziju u tlu te na vapnenastim tlima stvaraju
razmjerni manjak magnezija (prisutni magnezij je vezan i stoga, nedostupan
usjevima). Na pješčanim ili glinastim tlima koja su blago kisela često postoji
stvarni manjak magnezija jer se magnezij ispire iz tla i zbog toga je također
nedostupan usjevu. Ovo se otjecanje događa i kao posljedica kiselih kiša.
Magnezij je zapravo jedan od najiscrpljenijih minerala u obradivim tlima. Kao
sol na ranu, neprekidno nam se uvode nove hibridne biljke koje su uzgojene kako
bi preživjele na tim mineralno iscrpljenim tlima. Naravno, kada životinje ili
ljudi jedu mineralima siromašne plodove, to će prije ili kasnije uzrokovati
bolest. Iako bi s aspekta hranjivosti organski uzgojeni usjevi trebali biti
bolji ulog, to nije uvijek tako a dok ne saznate kako vaš farmer nadoknađuje
minerale na svojim poljima, plaćate vlastitim zdravljem.
Magnezij i ostale
hranjive tvari smanjuju se ili gube iz ploda nakon žetve rukovanjem, hlađenjem,
prijevozom i skladištenjem čak i ako se svi ovi koraci „pravilno“ provedu.
Višednevnim pohranjivanjem proizvoda u hladnjaku nakon kupovine nastavlja se
gubitak hranjivih tvari neovisno o tome potječe li proizvod iz supermarketa ili
s obližnje tržnice.
Prerada namirnica
kao što su lisnato zeleno povrće, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite
žitarice uzrokuje golemi gubitak magnezija premda su u pravilu njegov vrlo
dobar izvor. Najveća količina magnezija iz žitarica – koja se nalazi u
mekinjama i klicama – gubi se u procesu mljevenja cjelovitih žitarica radi
bijelog brašna, koje se gotovo isključivo koristi u stotinama beživotnih
prerađenih prehrambenih artikala. Kada pržimo orašaste plodove i sjemenke ili
ekstrahiramo njihova ulja, magnezij se gubi. Kuhanje zelenog povrća uzrokuje
izdvajanje zaliha magnezija u vodu za kuhanje bez obzira na njihovo obilje.
Namirnice su podložne gubiti manje kalcija nego magnezija navedenim postupcima
obrade, što doprinosi zabrinjavajućem prehrambenom preopterećenju kalcijem, o
čemu ćemo uskoro govoriti.
Fluor iz pitke
vode veže se s magnezijem čime se stvara gotovo netopljiv mineralni spoj koji
završava pohranjen u kostima gdje njegova krhkost povećava rizik prijeloma.
Voda bi zapravo mogla biti izvrstan izvor magnezija – kada bi potjecala iz
dubokih bunara na čijem je izvoru prisutan magnezij ili iz ledenjačkih potoka
koji su bogati mineralima. Gradski izvori vode za piće obično potječu iz
površinskih voda, kao što su rijeke i potoci koje imaju nisku količinu
magnezija. Čak i mnoge boce mineralne vode imaju prilično nisku količinu
magnezija ili imaju vrlo visoku koncentraciju kalcija, ili oboje.
Kako nadoknaditi opasan manjak
Zbog upotrebe
umjetnih gnojiva, koja su osiromašila tlo, brojne vrste voća i povrća koje su
prije bile bogat izvor magnezija danas to, nažalost, više nisu.
Stoga nije nikakvo
čudo da danas gotovo 80 posto ljudi u svijetu pati od deficita magnezija u
organizmu.
Osim što su
namirnice već sam po sebi osiromašene, njihovim se transportom, dodatnom
obradom i pripremom gubi još više ovog dragocjenog minerala.
Još je jedna loša
vijest vezana uz magnezij: čak i ako hranom unesete dovoljne količine tog
minerala na dan, što je za žene otprilike 300, a za muškarce oko 400 mg, vaš će
organizam od toga apsorbirati – samo trećinu! Na magnezij, naime, negativno
djeluju želučana kiselina i probavni enzimi.
Imajte na umu i to
da pojačanim znojenjem, primjerice ljeti i tijekom napornih fizičkih treninga,
gubite puno magnezija. Stoga, bavite li se intenzivno sportom, morate još više
paziti na dostatan unos.
Zbog brojnih
dobrobiti jako je važno nadoknaditi svaki njegov manjak – pravilnom prehranom,
koja uključuje što više namirnica bogatih magnezijem, ili uzimanjem kvalitetnih
suplemenata.
No, budući da se
magnezij puno lakše i bolje apsorbira preko kože, odnosno transdermalno,
priuštite si kupke s magnezijevim kloridom ili magnezijevim sulfatom.
Dodaci prehrani s magnezijem
Uzimanje preparata
koji sadrže magnezij može pomoći. No, problem je u tome što mnogi od njih
sadrže prenisku dozu, ili se, što je posebno slučaj s tabletama obloženim
šećerom, ne uzmu u dovoljnoj količini raspoređenoj tijekom cijelog dana.
Rezultat toga je da osobe s pomanjkanjem magnezija često ne uzimaju dovoljne
nadomjesne količine pa nema odgovarajuće nadoknade.
Potrebe za
magnezijem ovise o nizu faktora, kao što su zdravstveno stanje, starosna dob,
sastav hrane, konzumiranje alkohola, stres, trudnoća i dojenje pa tako dnevne
minimalen potrebe za ovim mineralom se kreću prema sljedećem:
·
djeca: 170 mg dnevno
·
mladi: 350 mg dnevno
·
žene: 280 mg dnevno (sportaši više)
·
trudnice i dojilje: 350 mg dnevno
·
muškarci: 350 mg dnevno (sportaši
više)
10 najčešćih suplemenata magnezija –
bioraspoloživost, nuspojave, primjena
1.Danas u
ljekarnama i trgovinama najčešće možemo naći magnezijev
oksid, kojemu je bioraspoloživost vrlo niska pa se u
organizmu apsorbira svega 4 posto!
Također, takvi
dodaci prehrani s magnezijem imaju laksativan učinak, zbog čega ih mnogi
izbjegavaju.
2. Magnezijev orotat
– Ovo je relativno nepoznata kelirana kombinacija koja sadrži orotinsku
kiselinu. Biološki je raspoloživ oblik te se proučavao njegov utjecaj na
zdravlje srca. Ne smatra se najboljim izborom kao dodatak ishrani jer ne nudi
nikakve posebne i dodatne koristi u odnosu na ostale oblike Mg dok može biti i
deseterostruko skuplji. Iako se često promovira kao oblik Mg koji poboljšava
sportske performanse i izdržljivost, nema dokaza koji to potvrđuju.
3. Magnezij karbonat
je još jedan popularan, bioraspoloživi oblik magnezija koji se u našim
želucima, pod utjecajem klorovodične kiseline, pretvara u magnezijev klorid
(vidi iznad). Predstavlja dobar izvor Mg za osobe koje pate od loše probave i
imaju problema s refluskom kiseline jer sadrži antacidna svojstva. Pomaže u
sprječavanju nastanka migrena, kontrolira razinu fosfata u tijelu kod osoba
koje se podvrgavaju dijalizi te se pokazao uspješnim u smanjenju simptoma
pirofosfatne artropatije ili CPPD-a, vrlo bolne reumatske bolesti kod koje se
kristali kalcijevog pirofosfat dihidrata talože u zglobovima i oko njih.
4. Magnezijev glutamat i aspartat
– Ove dvije vrste Mg bi bilo preporučljivo izbjegavati jer glutaminske i
asparaginske kiseline čine sastavni dio umjetnog sladila aspartama, odnosno,
poznate su kao neurotoksične kad nisu vezane uz druge aminokiseline.
5. Magnezijev citrat,
koji se jako dobro apsorbira u organizmu, ali ima laksativan učinak.
6. Dobar način
opskrbe organizma magnezijem jest uzimanje magnezijeva
malata, koji se lako apsorbira i nema laksativan
učinak. Primjenjuje se kod bolova u mišićima, a pomaže kod fibromialgije.
7. Magnezijev taurat
– Ovo je rjeđi oblik Mg koji će od najveće pomoći biti osobama koje imaju
kardiovaskularne tegobe i bolesti jer sprječava aritmiju i štiti srce od
oštećenja nastalih nakon srčanog udara. Lako se upija i ne djeluje kao
laksativ. Magnezij i taurin zajedno stabiliziraju stanične membrane, smiruju
neuromuskularne podražaje, snižavaju krvni tlak, poboljšavaju kontrakcije
srčanog mišića te djeluju protiv zgrušavanja krvi i stvaranja tromboze.
Napomena: niske
razine vitamina B6 iscrpljuju magnezij i taurin u tijelu.
8. Želite li
izbjeći napetost mišića i kronične bolove te si osigurati bolji san i
opuštanje, odaberite magnezijev
glicinat. Riječ je o kombinaciji magnezija i glicina,
aminokiseline koja pridonosi boljoj apsorpciji magnezija.
9. Magnezij klorid (heksaklorid,
pročišćeni, nigari) – oblik minerala magnezija koji
naš metabolizam pretvara u sve druge magnezijeve spojeve. Stoga direktno
uzimanje otopine magnezij klorida u vodi predstavlja najbolji oblik unosa
magnezija. Magnezij klorid možemo koristiti na dva načina, oralno ili putem kože.
Drugi način je efikasniji i ima nekoliko prednosti. Napitak magnezijeva
klorida, kao i ulje možete napraviti i sami u svojoj kuhinji.
Napitak
– Recept: Zakuhajte litru vode i ostavite da se ohladi.
U staklenu bocu naspite 33 grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i
prelijte ohlađenom prokuhanom vodom.
Zatvorite bocu i
protresite je da bi se sadržaj izmiješao. Mješavinu nije potrebno čuvati u
hladnjaku.
Doziranje:
Dnevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male
kavene šalice na dan.
·
Od 10 do 50 godina: pola male
kavene šalice ujutro
·
Od 51 do 70 godina: jednu kavenu
šalicu ujutro
·
Od 71 i dalje: jednu kavenu šalicu
ujutro i jednu navečer
Otopinu je
najbolje promiješati sa 1 dcl čaja ili voćnog soka da ublaži okus magnezij
klorida.
10. Pojedinci koji
trebaju malo pomoći s probavom kao što su djeca, stariji odrasli, te bilo tko
sa smanjenom želučanom kiselinom ili crijevnom disbiozom, trebaju razmotriti homeopatski magnezij,
zvani i tkivna sol ili biokemijska sol.
Transdermalni način
unošenja magnezija
1. Kupke i mazanje uljem (tonikom)
magnezij klorida
Magnezijev klorid
je mineralni spoj koji se dobiva isparavanjem morske vode (heksaklorid).
Dostupan je u granulama ili listićima od kojih se može praviti pripravak za
oralno uzimanje, a od njega se radi magnezijevo ulje (za sprejanje i
utrljavanje u kožu) i može se koristiti za kupke.
Dobrobiti
magnezijeva klorida
·
snažno djeluje protiv infekcija
·
ublažava kronične i akutne bolove
·
pomaže kod bolesti dišnih organa
·
smanjuje kronični umor
·
poboljšava izgled noktiju, tena i
kose
·
djeluje antikancerogeno
Kada se nanosi
izravno na kožu, magnezijev klorid se trenutačno apsorbira u tkiva te znatno
povećava razine magnezija u organizmu. Budući da magnezij pritom ne prolazi
kroz probavni trakt, nema rizika od neugodnog laksativnog učinka.
Nanošenje ulja
magnezijeva klorida na kožu pokazalo se i kao izvrstan način nadopune „zaliha“
magnezija kod sportaša koji su izloženi velikim fizičkim naporima.
Poslije
tuširanja: ulje magnezija najbolje ja nanositi na čistu
kožu nakon tuširanja (poprskajte torzo te noge i ruke). Nježno utrljajte i
ostavite da se ulje apsorbira oko pola sata.
Za
sportske napore:
u
ulje magnezija dodajte nekoliko kapi eteričnog ulja zimzelena te utrljavajte u
kožu stopala i nogu ako ste izloženi većim sportskim naporima.
Masaža:
ulje magnezija možete koristiti i za masažu tijela. Osim što ćete tako povećati
razine magnezija, sama masaža će vas izvrsno opustiti.
Izrada
ulja magnezija kod kuće
Sastojci:
·
1/2 šalice pročišćenog magnezijeva
klorida
·
1/2 šalice destilirane vode
·
staklena zdjela + staklena bočica s
raspršivačem
Priprema:
Zakuhajte vodu. U
staklenu zdjelu stavite magnezijev klorid pa prelijte kipućom vodom.
Dobro izmiješajte
tako da se potpuno otopi. Ostavite da se ohladi pa prelijte u staklenu bočicu s
raspršivačem.
Ovo ulje magnezija
možete čuvati na sobnoj temperaturi do 6 mjeseci.
Iako zapravo i
nije riječ o pravom ulju, nego o mineralnoj otopini, naziva se uljem zbog
donekle masnog osjećaja na koži poslije nanošenja.
Napomena:
ako tek počinjete koristiti ovo ulje, mogli biste na koži osjetiti trnce i
lagano peckanje, no neka vas to ne zabrinjava. Nakon nekoliko primjena koža će
se naviknuti i moći ćete nesmetano koristiti ulje magnezija.
Koristiti
svakodnevno, može i više puta dnevno, najbolje je mazati na bolna mjesta,
trbuh, pazuhe, stopala. Dobro utrljati da se upije (klizav osjećaj, poslije se
mogu na koži pojaviti sitni kristalići koje možete obrisati suhim ručnikom).
Najčešće se koristi navečer za masažu cijeloga tijela i pusti ga se na koži do
jutarnjeg tuširanja. Ispočetka je na koži prisutan osjećaj peckanja (potiče
cirkulaciju, nadopunjuju se zalihe magnezija) i na koži ostane osjećaj kao
nakon kupanja u moru. Koža postaje baršunasta, mišići su kompaktniji i povećava
se pokretljivost zglobova. Svaki proizvođač m. ulja preporuča minimalan broj
potisaka dnevno (uglavnom od 7-20 potisaka dnevno).
Pogodno je za
korištenje kod djece. Ne mora se razrjeđivati kada se nanosi na kožu. S
vremenom, kada se koža malo privikne, možete povećavati dozu.
Ako koža pocrveni
i to crvenilo potraje duže od sat vremena, za slijedeće prskanje se napravi
blaža otopina (s manje Magnezij klorida) ili se ranije ispere.
Može se prskati po
cijelom tijelu, ali posebna preporuka je da se naprska po trbuhu i ispod pazuha
jer tu je najbolja apsorpcija.
Također je
primjećeno da se bolje spava ako se prije spavanja naprska na ova dva mjesta
(odnosno – tri, jer imamo dva pazuha).
Za bolna mjesta,
preporuka je da se naprave oblozi koji se mogu držati preko noći.
Kupka
s magnezij kloridom
Australski
holistički centar Utopia Health Care predlaže da se za optimalnu apsorpciju
magnezija izležavate u vrućoj kupki u koju ste dodali ¼ – ½ šalice magnezijeva
klorida (jeftin, može se kupiti u ljekarnama i trgovinama zdrave hrane), tri
puta tjedno po 20 minuta. Opet, nemate li vremena za ležanje u kadi, dobro će
doći i kupka za stopala.
2.
Magnezijev sulfat (gorka ili epsomska sol)
Opskrbu organizma
magnezijem možete povećati i tako da prakticirate kupke, odnosno namakanje u
vodi s dodatkom gorke ili epsomske soli.
Gorka sol je
magnezijev sulfat heptahidrat poznat još i pod nazivom epsomit odnosno epsomska
sol prema engleskom gradu Epsonu u kojem je prvi puta destilirana iz vode.
Koristi se kao
kozmetički proizvod, najčešće za kupke, ali svoju primjenu nalazi i u medicini,
posebno kod probavnih problema.
S obzirom na laku
dostupnost i pristupačnu cijenu, gorka sol jedan je od prirodnih načina kojima
možete poboljšati kvalitetu života.
Magnezijev sulfat
pomaže kod bolnih mišića i zglobova, nakon fizičkog napora, potiče
detoksikaciju organizma, smanjuje stres, ublažava konstipaciju…
Primjenjuje se i
intravenozno u nekim teškim fizičkim stanjima kao što su početak infarkta ili
teški napadaji astme.
Kupka
– tehnika
Gorku sol možete
kupiti u gotovo svim ljekarnama te ponekim prodavaonicama zdrave hrane i
kozmetike po cijeni od 40-ak kuna za 1 kilogram.
Ova kupka je
idealan način da istodobno odmorite dušu i nahranite tijelo magnezijem, ali i
sulfatima koji poboljšavaju apsorpciju nutrijenata, pridonose ispiranju toksina
i ublažavaju migrene.
Prema britanskim
istraživačima sa Sveučilišta u Birminghamu, idealna koncentracija za kupke koje
podižu razinu magnezija su dvije šalice (500 g) gorke soli rastopljene u 57
litara tople vode (obujam standardne kade). Savjetuju namakanje od 12 minuta, 2
– 3 puta tjedno.
Temperatura vode
za kupku treba biti jednaka ili slična temperaturi tijela, 37 – 38 °C, najviše
42 °C.
U kadu uđite tek
kad se potpuno napuni vodom, tako da vam voda dopire do vrata, odnosno da vam
voda prekrije ramena. Namjestite se što udobnije i ostanite u kupki 10 – 20
minuta. Po završetku, prema savjetu Kneippa, kupku završite kratkim
polijevanjem ili tuširanjem hladnom vodom.
Mnogi ljudi kažu:
nemam se vremena kupati u kadi ili navikao sam se tuširati. Da vas podsjetimo,
bolje je odvojiti vrijeme za namakanje u kadi nego za čekanje u redu pred
bolničkim šalterima, ali, i ohrabrit ćemo vas: čak i brčkanjem stopala u lavoru
će se minerali ući u cijelo organizam za kratko vrijeme.
Napomena
Prema Marku
Sircusu, u knjizi „Transdermalna terapija magnezijem“, koristi kupke od
Epsomovih soli su kratkoročne iako su ugodne jer je magnezij-sulfat u organizmu
teško asimilirati te se brzo gubi urinom. Magnezij-klorid koji se također može
koristiti u kupkama lakše se asimilira i metabolizira pa ga je manje potrebno
za apsorpciju.
Magnezij
kao magični prirodni lijek za tegobe menopauze
U menopauzi ste i
ne znate kako doskočiti neprestanim valunzima koje osjećate, nadutosti,
bezvoljnosti, hormonskom disbalansu…? Rješenje postoji!
Naime, sve je veći
broj studija koje otkrivaju golemu važnost dodatnog unosa magnezija za žene u
menopauzi.
Evo kako ovaj
magični mineral pomaže vašem optimalnom zdravlju i u kasnijim godinama:
·
vraća hormone u balans hraneći vaše
stanice
·
potiče proizvodnju hormona
estrogena, progesterona i testosterona
·
pridonosi zdravlju vaše štitnjače i
jajnika
·
umiruje živčani sustav te snižava
razine hormona stresa kortizola
·
poboljšava kvalitetu sna, koji je
važan faktor za pravilan rad vaših hormona
·
stabilizira razine šećera u krvi te
povećava osjetljivost na inzulin
Osim pravilnom
prehranom, unos magnezija u menopauzi možete povećati kvalitetnim dodacima
prehrani.
Jedna je studija
pokazala da su se kod žena u menopauzi nakon oralnog unosa magnezija valunzi
smanjili za čak 50 posto!
Kako biste dodatno
povećali unos magnezija u menopauzi, možete birati sljedeće:
·
transdermalno ulje magnezija, gel
ili losion (koji se preko kože izvrsno apsorbiraju)
·
kupke s epsomskom soli
(primjenjujte ih jednom tjedno za bolju relaksaciju, smanjenje bolova u
mišićima i kvalitetniji san)
·
magnezijev klorid (možete ga
primjenjivati u obliku kupke ili oralno – preporučena dnevna doza je 320 mg)
Što
sve krade magnezij iz vašeg organizma?
Prehrana
prerađenim, sintetičkim namirnicama, visoki udio šećera, alkohol i gazirana
pića, svaki zasebno „rasipaju“ magnezij pošto je za metabolizam i detoksikaciju
od tih većinom umjetnih namirnica potrebno puno magnezija. Prema dr. Natashi
Campbell-McBride, tijelu treba najmanje dvadeset i osam molekula magnezija da
bi preradilo jednu molekulu glukoze. Fosfati u gaziranim pićima i prerađenom
mesu (narescima i hrenovkama) spajaju se s magnezijem čime nastaje netopivi
magnezij-fosfat koji je tijelu neupotrebljiv.
I tanini i
oksalati i fitinska kiselina, svaki pojedinačno, spajaju s magnezijem čineći ga
nedostupnim tijelu ukoliko se pri pripremi hrane posebno ne pripazi na
neutraliziranje nekih od spomenutih sastojaka. Zanimljivo je spomenuti da
namirnice koje općenito sadrže magnezij (uz pretpostavku da su uzgojene na tlu
bogatom mineralima) također sadrže i mnogo ovih antinutrijenata kao što su
špinat (oksalati) i cjelovite žitarice (fitati).
Mnogi često
propisivani farmaceutski lijekovi poticanjem mokrenja uzrokuju gubitak
magnezija u tijelu, kao što su diuretici za hipertenziju; kontracepcijske
pilule; inzulin; digitalis; tetraciklin i neki drugi antibiotici; te
kortikosteroidi i bronhodilatori za astmu. Gubljenjem magnezija svaki simptom
koji navedeni lijekovi „liječe“ s vremenom postaje teži.
Korištenje
dodataka željeza ometa apsorpciju magnezija. Ako uzimate dodatke kalcija, vaša
potreba za magnezijem raste i štoviše, kalcij neće biti pravilno apsorbiran
niti probavljen ako nedostaje odgovarajuća količina magnezija te će uglavnom
završiti opasno pohranjen u mekim tkivima. Magnezij je odgovoran za pretvorbu
vitamina D u aktivni oblik koji dozvoljava apsorpciju kalcija te također
upravlja otpremom kalcija do čvrstih tkiva gdje i pripada. Laktoza je još jedna
prepreka apsorpciji magnezija (mlijeko prije svega nije dobar izvor tog
minerala), zajedno s viškom kalija, fosfora i natrija.
Duševni i fizički
stres i pripadajuća neprekidna proizvodnja adrenalina brzo iscrpe magnezij
pošto adrenalin utječe na srčani ritam, krvni tlak, suženje krvnih žila i
mišićnu kontrakciju – funkcije koje zahtijevaju stalne zalihe magnezija za rad
bez teškoća. Živčani sustav ovisi o dostatnoj količini magnezija zbog njegovog
umirujućeg djelovanja, uključujući miran san. Usput rečeno, hibernirajuće
životinje održavaju vrlo visoke zalihe magnezija. Manjak magnezija ubrzat će začarani
krug te proširiti učinke kroničnog stresa što dovodi do daljnje anksioznosti,
razdražljivosti, umora i nesanice – mnogih simptoma adrenalinske iscrpljenosti
– kao i do povišenog krvnog tlaka i srčanih bolova – simptoma srčane bolesti.
Depresija je također
povezana sa stresom i manjkom magnezija. Za ravnotežu otpuštanja i prihvaćanja
serotonina, hormona „zadovoljstva“, iz moždanih stanica potreban je magnezij.
Samo kada su
prisutne dostatne zalihe magnezija možemo uživati duševnu i emocionalnu uravnoteženost.
Slabo zadržavanje
magnezija u tijelu
Zbog još
nepoznatih razloga, ljudsko tijelo ne zadržava osobito dobro magnezij;
zasigurno ne tako dobro kao što na primjer zadržava kalcij ili željezo.
Pojačano znojenje kod sportova izdržljivosti kao što su maratonsko trčanje ili
naporne rutine vježbanja mogu opasno iscrpiti zalihe magnezija i ostalih
elektrolita – doduše kalcij se tako ne gubi – rezultirajući drhtavicom,
nesvjesticom te čak i napadajima i smrću. Oblivi znoja od kojih pate pojedine
žene u menopauzi – također uzrokuju gubitak magnezija pa te opadajuće razine
magnezija pogoršavaju njihove kratke živce, smetnje pri spavanju, napadaje
panike, bolove u tijelu i depresiju. Ako te žene dođu u iskušenje da isprobaju
moderne sojine proizvode da bi zavedene pokušale ublažiti svoje simptome, one
će zapravo izgubiti još više magnezija jer će se on vezati s obilnim količinama
fitata iz tih preparata.
Čak i ako unosite
dovoljnu količinu magnezija, imajte na umu to da postoje određeni „kradljivci“
ovog minerala koji se kriju u lošoj prehrani, stresu i porocima.
Oni djeluju tako
da dodatno troše vaše ionako predragocjene zalihe ovog važnog minerala.
Zaključak
Čak i uz idealne
probavne uvjete, samo se dio magnezija iz hrane apsorbira – manje kada su
tjelesne zalihe dovoljne, a više ako u tijelu postoji manjak. Ovo također
vrijedi i za dodatke magnezija, a na tržištu ih postoji mnogo što Vas može
zbuniti. Za prosječnu je osobu samostalna nadopuna magnezija bezopasna pogotovo
ako znate da imate simptome koji bi mogli biti povezani s manjkom magnezija ili
ste pod većim stresom. Višak magnezija se izlučuje urinom ili stolicom, a
najuobičajenija reakcija na previše magnezija je rijetka stolica. Pojedinci sa
zatajenjem bubrega ili bubrežnim oboljenjem, izrazito usporenom srčanom
frekvencijom ili začepljenjem crijeva trebali bi izbjegavati terapiju
magnezijem.