Signal
“nagrade” koji se osjeća kod povećane razine dopamina jači je od osjećaja
sitosti i kao rezultat toga, ljudi ne mogu prestati jesti. No mozak se može
reprogramirati za samo dva mjeseca.
Reakcija
u mozgu nakon određenih vrsta hrane gotovo je identična reakciji ovisnika o
kokainu ili heroinu, tvrde stručnjaci francuskog Nacionalnog centra za
znanstvena istraživanja.
U
studiji, objavljenoj u časopisu Molecular Psychiatry, francuski znanstvenici
tvrde kako mozak zapravo ne razlikuje čokoladnu tortu i kokain. Naime,
trigliceridi, masnoće koje unosimo hranom, djeluju poput teških droga na mozak
koji ne razlikuje te dvije supstance, jer one direktno utječu na isti dio mozga
– dio povezan s tumačenjem zadovoljstva i nagrade.
–
Zašto tijekom noći ustajemo kako bismo pojeli kockicu čokolade, ali se nikada
ne budimo zbog mrkve? Hrana je biološka potreba, ali obroke najčešće doživljavamo
kao zadovoljstvo, a upravo nas taj osjećaj tjera da posežemo za hranom koja
nije baš najzdravija, objašnjavaju francuski znanstvenici.
Ova
patologija je, također, rezultat kemijskog procesa u mozgu. Šećer i masnoće
izvor su energije za organizam, ali je mozgu, za funkcioniranje, potrebna samo
glukoza. U dijelu mozga koji je povezan sa zadovoljstvom i nagrađivanjem nalazi
se enzim koji razgrađuje trigliceride – koji se nalaze u namirnicama bogatim
zasićenim mastima kao što su pojedine vrste mesa, sir ili čokolada.
Također,
hrana čiji je okus pojačan šećerom, mastima, solju i sličnim dodacima izaziva i
otpuštanje dopamina, kemijskog spoja koji je vrlo sličan adrenalinu.
Istraživanja pokazuju da kad ljudi jednom osjete “nalet” dopamina u mozgu češće
posežu za namirnicama koje izazivaju upravo takvu reakciju, odnosno kad god su
u prilici, imaju potrebu jesti više.
Taj
signal “nagrade” koji se osjeća kod povećane razine dopamina jači je od
osjećaja sitosti i zadovoljstva zbog punog želuca i kao rezultat toga, ljudi ne
mogu prestati jesti čak i kada nisu gladni. Na žalost, na taj se način može
razviti i tolerancija na hranu, odnosno jednako kao što raste potreba za
hranom, razvija se i osjećaj da nas hrana sve manje može zadovoljiti.
Znanstvenici
su uvjereni da to može biti glavni razlog debljanja i toga da neki ljudi nikada
ne mogu održati rezultate nakon dijete, iako probleme s hranom mogu imati i oni
normalne težine.
No
pretpostavka je da njihova tijela mogu biti genetski programirana za veću
potrošnju kalorija, ili da su fizički aktivniji, pa ih ipak uspiju potrošiti.
Istraživači sa Sveučilišta Yale razvili su upitnik za identifikaciju ljudi koji
su ovisnici o nekim vrstama hrane.
Odgovorite
li iskreno na njih, ako je odgovor na većinu pitanja pozitivan, razmislite i o
preporukama kako se osloboditi te ovisnosti
Pokazujete li znakove ovisnosti?
·
Završite li često
jedući više nego što ste planirali kad se dočepate određenih namirnica?
·
Nastavljate jesti neke
namirnice čak i ako više niste gladni? Ponekad jedete dok vam ne bude zlo?
·
Zabrinete se kad u kući
nemate određene vrste hrane, u stanju ste se obući i usred noći krenuti u
potragu?
·
Ne možete smanjiti
količine nekih namirnica u svojoj prehrani?
·
Jedete neke vrste hrane
umjesto da se posvetite sebi, da odvojite vrijeme za obitelj ili rekreaciju?
·
Imate problema s
učinkovitošću u školi ili na poslu zbog problema s nekim vrstama hrane i prehranom?
·
Nastojite izbjeći
profesionalne i društvene situacije u kojima će biti dostupne određene
namirnice jer ne želite da drugi gledaju kako se prejedate?
·
Osjećate promjene
raspoloženja kada smanjite određenu količinu hrane ili ju odlučite izbaciti?
Nervozni ste, razdražljivi?
·
Prejedanje uzrokuje
probleme – depresivni ste, tjeskobni, gadite se sami sebi i osjećate krivnju
zbog prežderavanja?
·
Jedete sve više da
biste se smirili i povećali užitak?
·
Anksiozni ste i imate
neke tjelesne simptome ovisnosti?
Osam trikova da zavarate mozak
Zašto
žudimo za nezdravom hranom? Zato jer proizvođači prehrambenih proizvoda vrlo
pažljivo rade na pojačivačima okusa koji izazivaju fiziološke reakcije.
U
mnogim supermarketima možete pronaći grickalice sa savršenim omjerom udjela
šećera, soli, masti i drugih kemikalija, koje se kombiniraju tako da bi nas
navele da tu hranu želimo sve više što ju više jedemo. Takvu hranu najlakše je
izbaciti iz jelovnika ako se okrenemo zdravim i cjelovitim namirnicama.
Ukratko, što manje jedemo slatkiše i junk food, manje ćemo žudjeti za tom
vrstom hrane. Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći.
Pravilo pet sastojaka
Ako
na naljepnici na kojoj je naveden sastav hrane ima više od pet sastojaka,
jednostavno to nemojte više kupovati. Ili nastojte da takve proizvode ubuduće
kupujete što rjeđe. To je jednostavan način da izbjegnete impulzivnu kupnju
zbog arome.
Jedite u bojama
Studija
Sveučilišta Cornell iz prošle godine pokazala je da ljudi vole kombinaciju tri
prehrambena artikla i tri različite boje na tanjuru. Umjesto da uzmete u ruku
vrećicu bombona, kombinirajte malo oraha, voća narezanog na kriške i nekoliko
kockica tamne čokolade.
Prekinite rutinu
Potrebna
su barem dva mjeseca da čovjek usvoji novu naviku. Dakle, ako uvijek oko 15
sati odete do automata koji vam izbaci čips ili čokoladu, odlučite malo
prošetati u tom trenutku. Pet minuta moglo bi biti dovoljno da zaboravite na
žudnju za time.
Radite zdrave grickalice
Jedan
od najjednostavnijih deserata je voćna salata. Počastite se kivijem, narančama,
ananasom, jabukama koje će sigurno spriječiti da vas uhvati ovisnička kriza
zbog nedostatka šećera.
Zdravu hranu bliže oku
Spremite
zdravu hranu koju želite jesti više u prednji i središnji dio frižidera. Na taj
ćete način spriječiti da posegnete za nečim nezdravim, jer će vam boje zdravih
namirnica na prvi pogled privući pažnju. Možda vam padne na pamet da umjesto
čipsa grickate komade paprike.
Izbacite „okidače“
Možda
obožavate čokoladu, ili ste ludi za slanim perecima i ne možete prestati s
grickanjem kad se toga dočepate. Polovica bitke je da ih identificirate, druga
polovica je da ih spakirate i – izbacite iz kuće. Nek vam ne bude žao.
Naučite što vam je u tanjuru
Jedan
od najboljih načina da prekinete s prerađenom hranom je da proučite što zapravo
jedete. Smrznuta pileća prsa prepuna su biljnog ulja. Prerađene kobasice pune
su konzervansa. Mnogim jogurtima dodaju vitamin D3, proizveden od ovčje masti,
a “prirodna aroma” pečenja u junk food lancima dobiva se od mlijeka i piletine
u prahu.
Žvačite i više nego što treba
Adam
Melonas, poznati kuhar kaže: “ako počnete žvakati više, jest ćete manje.”
Sljedeći put kad ste negdje na večeri ili ste doma napravili gozbu, žvačite što
sporije probajte biti svjesni okusa. Zagrizite ponovo tek kad osjetite sve
okuse jednog zalogaja.
moderne-zene.com
