Menopauza
se u prosjeku javlja oko 50. godine. To je posljednja mjesečnica u životu, ali
uvriježeno je da je to period poslije zadnje mjesečnice. Prerana menopauza
opisuje se kao stanje koje nastaje prije 40. godine. Simptomi kod žena su
individualni i raznoliki.
Hormonski profili
Dugotrajniji
izostanak mjesečnice prvi je znak nakon kojeg će se svaka žena generativne dobi
savjetovati s ginekologom. Ako se isključe svi drugi mogući razlozi izostanka
mjesečnice, slijede laboratorijske pretrage koje istražuju hormonske profile
(hipofiza, jajnik, štitnjača, nadbubrežne žlijezde).
Ako
je fokus na povišenim hormonima hipofize (FSH i LH) te niskim vrijednostima
estrogena (jajnik) i eventualno niskim vrijednostima AMH hormona (marker
ovarijske rezerve), tada je dijagnoza u potpunosti jasna.
Znakovi
preuranjene menopauze jednaki su onima menopauze, ali kod nekih žena mogu biti
blaže, a kod nekih ozbiljnije izraženi. Stručnjaci navode da se obično mogu
prepoznati po neredovnim ciklusima, skraćenom trajanju mjesečnice ili njenom
izostanku, nepravilnom krvarenju, navalama vrućine ili valunzima, hladnim
preznojavanjima, a to su sve znakovi da jajnici proizvode sve manje estrogena.
Vaginalna suhoća
Uz
ove simptome neke žene mogu iskusiti i vaginalnu suhoću, osjetljivost i
iritacije pri spolnim odnosima, mogu imati problema s uriniranjem i
inkontinencijom, a mogu se pojaviti i fizičke promjene na tijelu poput suhe i
neelastične kože, više bora te slabije kose.
Prerana
menopauza zadesit će do šest posto žena. Najčešće je uzrok u nedovoljno istraženim
genetskim ili autoimunim poremećajima. Razumljiviji su ostali razlozi:
hemoterapija i radioterapija nakon maligne bolesti uništava jajne ćelije, rana
histerektomija narušava lokalnu cirkulaciju i reducira dotok krvi do jajnika
(posljedica je prerana menopauza), toksini duhanskog dima i ftalata (sastojci
plastike i umjetnih materijala, boje u industriji ljepote itd.), te intenzivne
i učestale stimulacije ovulacije u okviru metoda medicinski potpomognute
oplodnje mogu značajno iscrpiti ovarijsku rezervu.
Estrogen
Nizak
nivo estrogena utječe na zdravlje žena jer ostaju bez njegove prirodne zaštite
protiv bolesti pa se može povećati rizik od nekih oboljenja. Prijevremenu
menopauzu nije moguće zaustaviti niti obrnuti, ali liječenjem se ublažavaju
neugodni simptomi.
Nesanica i depresija
Žene
mogu patiti od nesanice, promjena raspoloženja, pa čak i depresije, smanjene
želje za seksom, bolova u zglobovima i mišićima, a zbog povećanja apetita može
doći i do debljanja.
Nadomjesna terapija
Ako
je dijagnoza preuranjene menopauze čvrsta, pojavit će se tipični simptomi poput
valova vrućine, suhoće rodnice, nelagode pri spolnim odnosima, psihološke
neravnoteže... Ne uključi li se hormonsko liječenje, ženama prijeti mogućnost
razvoja osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti, metaboličkih bolesti tipičnih
za starije (pretilost, dijabetes, rak dojke...).
Cigarete
Brojni
su razlozi zbog kojih je pušenje štetno po zdravlje, ali pokazalo se i da ima
velik utjecaj na pojavu preuranjenog klimakterija jer nikotin smanjuje
proizvodnju estrogena. Kod pušačica znakovi preuranjene menopauze mogu se
pojaviti i do devet godina ranije od prosjeka, pokazale su britanske
studije.
Protekcija
Hormonsko
liječenje, kao i u tipičnoj postmenopauzalnoj dobi poslije 50. godine, djeluje
protektivno. Preuranjena menopauza liječi se ovisno o problematici. Ako je
reprodukcijska funkcija zadovoljena, onda je liječenje tipično nadomjesno -
estrogen i progesteron. No ako je zbog nekog razloga izostala reprodukcija, a
željena je (odgađanje trudnoće zbog edukacije, ostvarivanja karijere...),
stimulirat će se ovulacija poznatim tehnikama, tj. suvremenim metodama
pomognute oplodnje. No u oba slučaja važno je nadomjesno liječenje.
zdravlje.avaz.ba