Iako
se šljive od davnina koriste u kulinarstvu i proizvodnji rakije, često se
neopravdano smatraju (pre)običnim voćem. No, riječ je o supervoću!
2.
Tražite li prirodni izvor raznovrsnih minerala, odgovor je - šljiva! U njoj ima
puno kalija i fosfora, a sadrži i željezo, magnezij, kalcij, bakar...
3.
Poznato je da šljive potiču probavu i pomažu protiv zatvora (konstipacije) zato
što su bogate vlaknima, koja također uravnotežuju razinu kolesterola u krvi.
4.
Šljive su prava riznica antioksidansa koji štite tjelesne stanice od oštećenja
(a time i od kancerogenih promjena) te djeluju protuupalno. Neka istraživanja
pokazala su da samo jedna šljiva sadrži jednaku količinu antioksidansa kao puna
šaka borovnica. Među antioksidansima koji se nalaze u šljivama su biljni
pigment antocijanin (daje šljivama crvenu i plavo-ljubičastu boju) te kvercetin
i katehin koji pripadaju skupini flavonoida. Katehin je moćan antioksidans kojega
u obilju ima i u zelenom čaju.
5.
Osim već spomenutog povoljnog djelovanja na probavu i razinu masnoća u krvi,
zbog kombinacije svih navedenih tvari šljive jačaju imunitet i srčanožilni
sustav, pridonose zdravlju kostiju, pročišćuju jetru, poboljšavaju vid,
raspoloženje i pamćenje.
6.
Iako šljive sadrže obilje raznovrsnih voćnih šećera, imaju nizak glikemijski
indeks i samo 46 kalorija na 100 grama. Odlične su kao lagan, a zasitan
međuobrok.
7.
“Magličavost” površine šljive nije znak da je plod pokvaren nego da je svjež.
Birajte šljive s peteljkama, čvrste i neoštećene, lagano mekane na pritisak
(ali ne jako mekane!).
8.
Na sobnoj temperaturi držite onoliko zrelih šljiva koliko ih možete pojesti u
danu, a ostale spremite u hladnjak. Stavite ih u papirnatu ili plastičnu
vrećicu, tako mogu u hladnjaku izdržati nekoliko dana. Šljive koje ste čuvali u
hladnjaku bit će sočne i slatke ako ih ostavite na sobnoj temperaturi prije
konzumacije.
Izvor: ordinacija.vecernji.hr
