Upoznajte dinju, svestranu poslasticu

Dinja je glumica što je svladala niz karakternih uloga, a zbog niske kalorične vrijednosti zadržala izgled na kojem joj zavide voćke s mnogih drugih štandova na tržnici. Dakle, uživajte u nekoj od izvedbi…

Iako pripadaju redu krastavaca, lubenica i dinja, te daleke srodnice, općenito se smatraju voćem bez kojega je ljeto gotovo nezamislivo. Osim što hlade, osvježavaju i hrane, obje sadrže niz korisnih sastojaka što povoljno utječu na probavu, jetru, srce, krvotok i bubrege.

Antička dinja

Slična je, a opet potpuno različita priča o dinji, koja se spominje još u Bibliji, kada su Izraelci napustili Egipat i s Mojsijem četrdeset godina lutali pustinjom te žalili za omiljenom hranom, posebice dinjom. No, to nije najstariji zapis. Dinju su prije 3000 godina poznavali i u Kini. Slike iz gradova Herkulanuma i Pompeja ukazuju da su i Rimljani u njoj znali uživati pa ne čudi da su pri raznim iskapanjima arheolozi često nailazili na njezino sjeme. Najstarijom se dinjom dosad smatrala ona iz 4. stoljeća, pronađena u Kini. No, nedavno su istraživači na zapadu Japana pronašli još stariji primjerak. Na temelju radiokarbonske analize zaključili su da je riječ o uščuvanim ostacima starim čak 2100 godina.

Razlog zbog kojeg su uz sjemenke tada pronašli i meso krije se u vakuumu, jer pronađena je u vlažnom sloju tla koji je pradinju tisućama godina štitio od kisika, pa tako i razvoja mikroorganizama.

Danas se dinje najviše uzgajaju u Aziji, Americi, Meksiku, ali i mnogim mediteranskim zemljama. Dostupne su tijekom cijele godine, a na domaćim su tržnicama najzastupljenije tijekom sezone, od sredine svibnja do kolovoza. I baš poput crveno-zelene prijateljice, najbolja je ona tvrde kore, bez tamnih oštećenja ili napuklina. Stručnjaci će pripaziti i na peteljku jer stvaraju li se oko nje kapljice vlage znači da je ubrana prerano, a peteljka koja pada i ostavlja malo udubljenje znak je zrelosti.

Za razliku od lubenice, koja nerijetko premašuje deset, teško ćete pronaći dinju težu od tri kilograma. No, nije ni potrebno. Ta žutonarančasta ljepotica obiluje vitaminom C i vitaminom A, a u manjim količinama sadrži druge vitamine i minerale, koji je čine nezaobilaznom u očuvanju organizma od kardiovaskularnih bolesti, starenja, a poboljšava i probavu, rad bubrega te smanjuje krvni tlak. Najnovija francuska istraživanja pak tvrde da dinja jača i otpornost tijela na štetne UV-zrake.

Dinja za doručak, ručak i večeru

Svježu dinju možete dodati u sve vrste voćnih salata ili je poslužiti uz sladoled. Dobar je trik i pojačati joj aromu s malo limunova soka, a mogla bi vas iznenaditi s dodatkom cimeta u prahu ili svježe metvice. Iako odavno poznata kao nezaobilazan sastojak kompota, pekmeza ili sokova, ona nikako nije samo desert. Naše najpoznatije hladno predjelo svakako je kombinacija pršuta i dinje, a odlično se slaže s pilećim salatama ili plodovima mora.

Bez obzira koliko vam se možda činilo čudnim, ne treba bježati ni od hladne juhe, koja je u kombinaciji s dinjom, narančinim i limunovim sokom, cimetom u prahu te metvicom pravo osvježenje pri visokim temperaturama. U nama dalekim, egzotičnim kuhinjama od dinje se priprema salsa – umak od kockica dinje s dodatkom crvenoga papra, nasjeckana korijandra i ljutike te nekoliko kapi limunova soka – kojom se prelijeva riba i piletina s roštilja, a treba spomenuti i kako će vam u Indiji uz piletinu nerijetko poslužiti ljuti curry od dinje.

Ni pićima nije strana. Kuglice dinje, uz dodatak metvice, možete preliti desertnim vinom, a margaritu od dinja dobit ćete pomiješate li zamrznute kockice dinje s limunovim sokom, šećerom i tekilom. Ukratko, dinja je glumica što je svladala niz karakternih uloga, a zbog niske kalorične vrijednosti zadržala izgled na kojem joj zavide voćke s mnogih drugih štandova na tržnici. Dakle, uživajte u nekoj od izvedbi…