Kada kupujemo hranu moramo paziti na njenu kvalitetu i ako smo u mogućnosti, trebamo kupovati organsku hranu. Ako ne, kupujmo kod regionalnih proizvođača koje poznajemo i koji sami proizvode ili koji je barem manje kemijski tretiraju. Možemo li još što učiniti?Možemo i u gradovima proizvoditi hranu koja je jako značajna u našoj uravnoteženoj prehrani, pogotovo u zimskim i proljetnim vremenima kada nemamo dovoljno druge hrane. Kako? Klijanjem i konzumiranjem iznimno zdravih klica.
Život uvijek počinje sjemenom koje klija, raste i razvija se. Još su davne kulture Egipta, Indije, Kine, Perzije i Grčke poznavale visoku vrijednost ove hrane i njene učinke na dugovječnost i zdravlje. Kada počnemo malo dublje proučavati prehranu dugovječnih ljudi i naroda – Hunza, pitagorejaca, Esena, kao i stanovništva s područja Himalaja, Nepala, Indije, Tibeta, pa i Izraela, Irana, Jordana, Sirije, Palestine, vidimo da je udio žive hrane, plodova i biljne hrane kod nekih skupina bio znatan, ako ne i isključiv. Smatra se da je prije 5000 godina kineski car poručio svome narodu “Zrno soje pustite da klija!”
U procesu klijanja posredstvom vode i svjetlosti dolazi do promjene molekularne strukture i hranjiva vrijednost višestruko raste. U sjemenu je pohranjena informacija rasta, možemo reći embrio biljke ako ga poistovjetimo sa ljudskim embriom. Ta informacija sadržana u genima čudesno potiče sam početak rasta i razvoja do isto tako čudesnog predviđenog živog oblika. Mi smo tako malo svjesni toga, a život je istinsko čudo, zaista nešto božansko!
Istraživanja govore da se pri procesu klijanja u prvih 70 sati višestruko povećava sadržaj vitamina A, B, C, E, jednostavnih šećera, esencijalnih aminokiselina, magnezija, željeza, fosfora, karotina, biotina, flavonoida i visoko značajnih enzima. I ne samo to, sadržaj klorofila znatno se povećava, a on znači život, našu esenciju. Nije slučajno da je molekularna struktura klorofila vrlo slična molekularnoj strukturi hemoglobina, glavnog sastojka naše krvi. U početku klijanja događa se važan proces pri čemu dolazi do cijepanja složenijih energetskih struktura u jednostavnije oblike.
Klice tako bitno doprinose jačanju našeg imunološkog sustava te sadrže čudesni klorofil i mnogo enzima koji pročišćavaju, revitaliziraju i reguliraju procese obnove svih stanica našeg tijela. A nama to znači, mladost i vitalnost. Dakle,to nije samo hrana za tijelo, već potiče i rad mozga te obnovu živčanih stanica i zato je često volimo zvati hrana za misli i um. Mozak radi drugačije, misli su opuštenije i koncentraciju je lakše postići. Kako do toga dolazi ne znamo, ali iskustveno osjetimo tu energiju, zadovoljstvo i mir kojim smo sve više i više ispunjeni.
Kako raditi klice
Da bismo ove dragocjene klice proizveli, ne treba nam ništa posebno. Organsko sjeme, malo vode, kisika, dušika, ugljičnog dioksida i sunčeve svjetlosti koje, nasreću, uvijek dovoljno imamo. Ta divna hrana, ne samo da klijanjem višestruko povećava sadržaj hranjivih vrijednosti, nego i znatno doprinosi našem zdravlju. Prije svega pogoduje metabolizmu probave i obnovi crijevne flore.
Zdrave, ukusne i hranjive klice možemo pripremati od sjemenki poput alfa-alfa, rotkvica, suncokreta, lana, konoplje, pšenice, cikle, rikule, radiča, brokule, soje, munga i drugih. Nakon namakanja u vodi otprilike 4-8 sati, izlijte preostalu vodu i sjemenke dobro isperite. Sjemenke u procesu klijanja moraju biti dosta vlažne, ali ne i mokre. Potrebno je dva puta dnevno ispirati klice svježom vodom i staviti ih na prozračno mjesto radi sprečavanja pojavljivanja plijesni. Možemo ih staviti na prozor ili u kuhinju, ali ne izlagati direktno suncu. Nakon 3-7 dana već smo u mogućnosti konzumirati klice. No kada proklijaju, moramo ih spremiti u hladnjak.
Možemo ih jednostavno sami raditi u staklenim posudama, zdjelicama ili u automatskoj klijalici. Automatska klijalica sama regulira i održava proces vlaženja i cirkulacije zraka, a time potiče ubrzani rast i sprečava nastajanje plijesni. Automatska klijalica znatno olakšava proces klijanja, pogotovo ljudima koji su dosta zaposleni i ne stignu sami ispirati, ovlaživati i brinuti se o procesu klijanja. Prednost je i u tome da možemo istovremeno klijati više vrsta sjemena.
Čega se valja pridržavati
Evo još jednom par važnih savjeta kojih se dobro pridržavati prilikom pripremanja vlastitih klica:
Sjemenke namakati u vodi nekoliko sati ili preko noći, a ostatak vode prosuti.
Preporučuje se organski uzgojeno sjeme.
Najmanje dva puta dnevno ispirati svježom vodom jer klice moraju biti vlažne, ali ne i potopljene u vodi.
Vlaga pogoduje pojavljivanju plijesni i mikroorganizama pa ih je potrebno držati na prozračnom mjestu i svakodnevno ispirati vodom.
Optimalna je temperatura 18-30 stupnjeva C, ali ne ih izlagati direktno suncu.
Većinu je klica već nakon 3 dana moguće konzumirati. Jednostavno ih isperite vodom, a ostatak obavezno spremite u hladnjak za kasnije, najviše za jedan tjedan konzumacije.
Pojava plijesni lako se prepozna i ako nemate iskustva koristite čulo mirisa ili okusom osjetite početak truljenja. Tada ih ne konzumirajte! Ako ih kupujete, pazite na datum.
Koje klice konzumirati u svakodnevnoj prehrani
Generalno je to pitanje ukusa svakog čovjeka i s vremenom sami formiramo svoje omiljene klice i u kojoj vrsti jela ih volimo konzumirati. Evo i nekih najčešćih.
Alfa-Alfa klice jedne su od najviše korištenih. Vrlo lako klijaju i idealne su za smoothie, sokove, salate, kao i dekoracija na namaze i sirovi kruh te razne druge kreacije. Vrijeme klijanja je 5-6 dana.
Klice krese ukusne su i aromatične pa su, osim za salate i sokove, idealne za razne vrste sirovih namaza. Jačaju imunološki sustav, djeluju alkalno i antibakterijski. Posebno su korisne u zimskim vremenima kada je organizam podložniji prehladama. Vrijeme klijanja je 3-6 dana.
Klice rotkve malo su pikantnijeg okusa, ali zato posebno zdrave. Za dišne puteve, kod astme i alergijskih bolesti dišnih puteva iznimno su korisne. Osim toga reguliraju i poboljšavaju probavu pa ih je kod uobičajene prehrane sa pečenim kruhom i mliječnim namazima dobro stavljati zajedno s peršinom. Inače se sjajno uklapaju u salate i sirove namaze. Vrijeme klijanja je 3-5 dana.
Klice pšenice su izvanredna hrana i jako korisna osnova za sirovi kruh. Vrijeme klijanja je 2-5 dana. Za sirovi kruh koristimo ih nakon jednog dana sa pojavom male klice.
Klice konoplje izvanredne su i jako su korištene u drevna vremena. I to ne bez razloga. Bogate su esencijalnim aminokiselinama, proteinima i vitaminima. Vrijeme klijanja je 3-6 dana.
Klice suncokreta jako su ukusne, bogate su željezom, masnoćom i jako pomažu u razgradnji kolesterola. Možemo ih već drugi dan početi koristiti za krekere i kruh, čim se pojavi mala klica. U sirovoj prehrani osnova su za kruh, krekere, kolače, namaze ili salate. Bilo bi dobro dodavati ih djeci za doručak ili kao dodatak mueslijima. Vrijeme klijanja je 2-4 dana.
Klice lana su u sirovoj prehrani jako korisne kao osnova za skoro sva jela od sirovog kruha, krekera, raznih podloga, namaza, kolača, slastica, salata. U slučaju da koristite mliječne proizvode od kojih je najbolji mladi svježi sir, preporučili bismo dodavanje klica lana ili mljevenih sjemenki, mada su klice neusporedivo važnije. Vrijeme klijanja je 2-10 dana, ali zbog stvaranja plijesni moraju se češće ispirati. Za krekere i kruh možemo ih koristiti čim se pojavi mala klica nakon jednog dana i tako je najbolje.
