Zabrinutost oko osobnog zdravlja, klimatskih promjena, održivosti planeta i etičkog tretmana životinja samo su neki od razloga zašto se sve više ljudi okreće prehrani zasnovanoj na namirnicama biljnog porijekla, ali i korištenju drugih proizvoda koji nisu životinjskog porijekla. Čini se da je pandemija uzrokovana koronavirusom još više ubrzala rast tzv. plant based životnog stila jer ljudi su počeli više cijeniti prirodne proizvode, počeli razmišljati o porijeklu proizvoda, prvenstveno hrane koju jedu, ali i razmišljati o planetu i njegovoj budućnosti.

Sve veći broj ljudi odlučuje smanjiti konzumaciju namirnica životinjskog podrijetla u svojoj prehrani, ali i više isprobavati prehranu temeljenu na namirnicama biljnog porijekla, a kao rezultat takve odluke, sve je veći izbor takvih namirnica u trgovinama, restoranima, lancima brze hrane i javnim događanjima. Neki se ljudi odlučuju na veganstvo, vegetarijanstvo ili fleksitarijanstvo, ali mnogi se ipak ne žele odreći namirnica životinjskog porijekla, i samo žele obogatiti svoju prehranu plant based prehranom jer ona ne isključuje meso i druge namirnice životinjskog porijekla.

Plant based vs. veganska prehrana

Postoji određena zbrka oko pojma "plant based" jer još uvijek ne postoji službena definicija. Nekima to znači da jedu 100% namirnice biljnog porijekla. Za druge, to znači jesti uglavnom namirnice biljnog porijekla, ali povremeno uživati u mesu, ribi , jajima i mliječnim proizvodima. Međutim, osnovna ideja je jesti više cjelovite hrane biljnog porijekla poput cjelovitih žitarica, voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki te smanjenje unosa životinjskih proizvoda.

 Izraz "vegan" stvorio je 1944. Donald Watson, engleski zagovornik prava životinja i osnivač The Vegan Society, kako bi opisao osobu koja ne koristi namirnice životinjskog porijekla iz etičkih razloga. Veganstvo se proširilo na prehranu koja je isključila hranu životinjskog podrijetla, kao što su jaja, meso, riba, morski plodovi, mlijeko, sir i drugi mliječni proizvodi te med. Umjesto toga, veganska prehrana uključuje biljnu hranu poput voća, povrća, žitarica, orašastih plodova, sjemenki i mahunarki. S vremenom je veganstvo preraslo u pokret koji se temelji ne samo na etici i dobrobiti životinja, već i na brizi za okoliš i zdravlje.

Ljudi su postali svjesniji negativnih učinaka moderne stočarske poljoprivrede na planetu, kao i potencijalnih negativnih učinaka na zdravlje prehrane bogate prerađenim mesom i odabira zasićenih umjesto nezasićenih masti. Tako je 1980-ih godina dr. T. Colin Campbell uveo u svijet nutricionističke znanosti pojam "plant based" kako bi definirao prehranu s niskim udjelom masnoća, bogatom vlaknima i povrćem koja se usredotočila na zdravlje, a ne na etiku.

Plant based prehrana - kako krenuti i na što paziti?

Kako krenuti s prehranom temeljenom na namirnicama biljnog porijekla i kakve nutrijente nam pruža takva hrana, ali i na što paziti kod planiranja obroka, pitali smo nutricionisticu dipl. ing. Mirnu Trumbetaš.

Koje namirnice jesti?

Iznimno je važan pravilan izbor namirnica i dobra kombinacija kako bismo prehranom dobili sve potrebne nutrijente. Namirnice koje su svakako potrebne su: mahunarke, cjelovite žitarice, sjemenke i orasi kao izvor biljnih bjelančevina koje u kombinaciji daju potpuni profil esencijalnih aminokiselina prijeko potrebnih za organizam.

Koje nutrijente nam pružaju namirnice biljnog porijekla?

Najvažniji nutrijent svakako je celuloza odnosno prehrambena vlakna koja su iznimno važna u prehrani, a klasična zapadnjačka prehrana pomalo zaboravlja na iste pa u najmanju ruku dolazi do poteškoća pri probavi odnosno radu crijeva. Vlakna su važna jer se njima potiče rad crijeva i smanjuje rizik od nastanka raka debelog crijeva, daju osjećaj sitosti, usporavaju ulazak šećera u krv i smanjuju loš kolesterol. Uz prehrambena vlakna namirnicama biljnog podrijetla dobivamo vitamin C, vitamine, B kompleksa iz cjelovitih žitarica, kalcij iz sezama, magnezij iz zelenog lisnatog povrća i badema.

Kojim namirnicama zamijeniti nutrijente koje nam pružaju namirnice životinjskog porijekla kao što su meso, morski plodovi, jaja, mliječni proizvodi?

U dobroj kombinaciji već spomenute mahunarke (grah, leća, slanutak, bob, mahune, grašak), cjelovite žitarice, sjemenke i orasi.

Na što paziti kako ne bi došlo do manjka nutrijenata koje pružaju namirnice životinjskog porijekla?

Dobro izbalansirani i pripremljeni obroci koji sadrže ključne već navedene namirnice. Dodaci prehrani preporučljivi su uz preporuku stručnjaka.

(centar zdravlja)