Imunosni sustav upravo je to –
sustav koji je teško natjerati da uvijek radi besprijekorno.
Kako bi funkcionirao, to zahtijeva
ravnotežu i sklad. Iako medicina svakim danom napreduje, i dalje postoji mnogo
toga što istraživači ne znaju o zamršenosti i međusobnoj povezanosti
imunoloških odgovora. Zasad ne postoje ni znanstveno dokazane izravne veze
između načina života i poboljšanja imunološke funkcije, ali to ne znači da
efekti načina života na imunosni sustav nisu intrigantni.
Brojni znanstvenici istražuju
učinke prehrane, vježbanja, starosne dobi, psihičkog stresa i drugih čimbenika
na imunosni odgovor. Ne pušite, redovito jedite voće i povrće, redovito
vježbajte, održavajte zdravu težinu, alkohol pijte samo umjereno, osigurajte
svojem tijelu odgovarajući san, poduzmite sve da izbjegnete infekcije (da,
važnost pranja ruku nije precijenjena!) te pokušajte smanjiti stres na najmanju
moguću mjeru, općenite su smjernice koje možete poduzeti kako biste prirodno
održali svoj imunosni sustav snažnim i zdravim.
Na portalu Harvard Health
znanstvenici su iznijeli pet istina o imunitetu koje bismo svi trebali uzeti u
obzir kako bismo se lakše nosili sa svim onim izazovima koji nam prijete i
narušavaju zdravlje. Pokušaj poticanja stanica imunosnog sustava posebno je
kompliciran jer postoji toliko različitih vrsta stanica u imunosnom sustavu
koje na toliko različitih načina reagiraju na različite mikrobe.
Koje biste stanice trebali
potaknuti kako biste ostali zdravi, kompleksno je pitanje. Ono što je poznato
jest da tijelo stalno stvara imunološke stanice. Svakako stvara mnogo više
limfocita nego što ih je, laički rečeno, moguće iskoristiti. Višak stanica se
uklanja prirodnim procesom smrti stanice ili apoptozu. Nitko ne zna pravi
“sastav stanica” imunosnog sustava koji bi jamčio funkcioniranje ljudskog
organizma na optimalnoj razini.
Znanost još nije jasno definirala
zašto se to događa i napada li možda imunosni sustav sam sebe, no sasvim je
sigurno da stres, naš životni stil i loša prehrana izazivaju neprimjerene
reakcije našeg imunosnog sustava, zbog čega se u konačnici razbolijevamo.
1. Starenje
Sposobnost naše imunološke reakcije
starenjem se smanjuje, što zauzvrat doprinosi većem broju infekcija pa i
pojavnosti raka. Kako se očekivano trajanje života u razvijenim zemljama
povećalo, tako se povećava broj bolesti povezanih sa starenjem. U usporedbi s
mlađim ljudima, starije osobe imaju veću vjerojatnost obolijevanja od nekih
zaraznih bolesti i, što je još važnije, da će umrijeti od njih. Infekcije
respiratornog sustava, gripa, a osobito upala pluća, vodeći su uzrok smrti kod
osoba iznad 65 godina starosti diljem svijeta.
Znanstvenici primjećuju da je taj
povećani rizik povezan sa smanjenjem T stanica, vjerojatno zato što timus
atrofira s godinama i proizvodi manje T stanica, što otežava borbu protiv
infekcije. Naime, žlijezda timus od vitalnog je značenja za cjelokupno zdravlje
pa i imunosni sustav. Ona proizvodi T stanice koje štite od infekcija, ali
nakon puberteta njegova efikasnost počinje opadati.
Neke teorije govore kako bi to
mogao biti razlog zašto su stariji ljudi osjetljiviji na rak. Je li to
smanjenje funkcije timusa doista presudno kod pada imuniteta ili i neke druge
promjene igraju ulogu, nije još potpuno razumljivo ni znanstvenicima. Druga je
teorija da je krivac za smanjenje obrambene snage organizma koštana srž koja
postaje manje učinkovita u proizvodnji matičnih stanica.
Smanjenje imunološkog odgovora na
infekcije vidi se i po reakciji starijih ljudi na cjepiva. Primjerice, iako je
kod osoba starijih od 65 godina cjepivo protiv gripe mnogo manje učinkovito u
odnosu na zdrave školarce, cijepljenje je ipak znatno smanjilo stope bolesti i
smrti kod starijih osoba. Nadalje, čini se kako postoji veza između prehrane i
imuniteta kod starijih osoba. Neuhranjenost, koja je iznenađujuće česta čak
među tom populacijom čak i u bogatim zemljama, poznata je kao
"malnutricija mikronutrijenata" ili poremećaj nutritivnog statusa.
Stariji ljudi obično jedu količinski manje, a često i ne jedu raznoliku
prehranu. Stoga je njima nužna nadopuna prehrane kroz dodatke prehrani, no
obvezno uz konzultaciju s liječnikom, jer već i male promjene mogu imati
ozbiljne posljedice u ovoj dobnoj skupini.
2. Prehrana i suplementi
Zdrav imunosni sustav treba dobru,
redovnu hranu, premda ima relativno malo studija o učincima prehrane na
imunosni sustav ljudi - čak je više studija koje povezuju učinke prehrane na
liječenje nego na prevenciju bolesti. Ipak, postoje neki dokazi da nedostaci u
mikronutrijima, posebice nedostatak cinka, selena, željeza, bakra, folne kiseline
i vitamina A, B6, C i E, mijenjaju imunosne reakcije.
Ako sumnjate da prehranom ne
unosite sve potrebne nutrijente (a većina ljudi ne unosi, ne samo zbog pogrešne
prehrane nego i zbog kvalitete hrane!), korisno je uzimati suplemente. Oko
beta-glukana nitko ne dvoji; oni su dokazano naši najbolji obrambeni saveznici.
Ljudsko tijelo ne može sintetizirati beta-glukan i ne može metabolizirati
beta-glikozidne veze prisutne u beta-glukanu. Stoga beta-glukan unesen oralno u
organizam stiže nepromijenjen do tankog crijeva, gdje se pomoću M stanica
prenosi do limfnog tkiva lociranog u Peyerovim pločama (nakupine limfnih
stanica u submukozi tankog crijeva ).
Beta-glukani posredno povećavaju
otpuštanje i pojačanu aktivnost enzima lizozima, elastaza, kolagenaza i
opuštanje citokina. Sve to doprinosi bržem i jačem odgovoru organizma na
patogene što se očituje povećanom otpornošću organizma na infekcije, ali i
smanjenje simtpoma i brži oporavak kod već postojećih infekcija.
3. Izloženost stresu
Suvremena medicina često raspravlja
o povezanosti uma i tijela, odnosno utjecaju psihe na obrambene funkcije
organizma. Široka paleta bolesti, posebice želučane i kožne tegobe te srčane
bolesti, povezani su s posljedicama emocionalnog stresa.
No stres je teško definirati, jer
ono što može izgledati kao stresna situacija za jednu osobu, nije toliko
stresna za neku drugu. Kada su ljudi izloženi situacijama koje smatraju
stresnim, teško je mjeriti koju količinu stresa osjećaju u tom trenutku, a
liječniku je teško znati je li subjektivni dojam pacijenta o visini stresa
doista točan. Znanstvenik može samo mjeriti stvari koje mogu odražavati stres,
kao što je broj otkucaja srca u minuti, ali to također mogu odražavati i drugi
čimbenici.
4. Hladnoća
Gotovo svatko od nas jednom je čuo
savjet majke ili bake: "Obuci se da se ne prehladiš!" Normalna
izloženost umjerenoj hladnoći ne povećava osjetljivost na infekciju. Većina
znanstvenika slažu se u tome da krivac za učestalost prehlade i gripe baš u
zimskim mjesecima nije hladnoća već činjenica da ljudi sve više vremena provode
u zatvorenom prostoru, u bliskom kontaktu s drugim ljudima koji mogu prenijeti
svoje klice. Kod prekomjernog grijanja suhi zrak suši sluznicu dišnih putova pa
ona više nije u stanju uništavati potencijalne napadače.
Izlaskom na svjež i hladan zrak
sluznica reagira pojačanim lučenjem sekreta, čime se pojačava učinak čišćenja
nosa. I kretanje ubrzava disanje, a time i čišćenje dišnih puteva. Naime, dok
mirno sjedite, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, dok se u
preostalom dijelu nakuplja sekret i ustajali zrak, što pogoduje razvoju
bakterija.
Znanstvenici su se bavili
problematikom povećanjem gornjih respiratornih infekcija kod skijašica koje su
trenirale na hladnoći, no nisu mogli sa sigurnošću ustanoviti jesu li ove
infekcije uzrokovane hladnoćom ili drugim čimbenicima kao što je intenzivna
vježba ili suhoća zraka. Neki znanstvenici čak tvrde i to da izloženost
hladnoći može smanjiti sposobnost suočavanja s infekcijom. Dakle, ako ste se
malo smrznuli, vaš jedini problem može biti hipotermija – o imunitetu ne
brinite.
5. Tjelovježba
Redovita vježba je jedan od stupova
zdravog života. Poboljšava zdravlje kardiovaskularnog sustava, smanjuje krvni
tlak, pomaže u kontroli tjelesne težine i štiti od raznih bolesti. Baš kao i
zdrava prehrana, tjelovježba može pridonijeti općem zdravlju, pa stroga i
zdravom imunosnom sustavu. Tjelovježba potiče i cirkulaciju, što omogućava
stanicama imunosnog sustava slobodno kretanje po tijelu i učinkovito obavljanje
svoje funkcije.
Znanstvenici su proučavali i
utjecaj tjelovježbe na osjetljivost osobe na infekcije. Posebno ih je zanimalo
može li intenzivno vježbanje smanjiti imunološku funkciju. Provjeravali su krv
i urin prije i poslije vježbe kako bi otkrili promjene u imunosnom sustavu. Na
kraju su došli do zaključka kako je i ovdje zlatno pravilo – umjerenost.