Proteini
su velike kompleksne molekule koje imaju brojne uloge u našem organizmu.
Odrađuju većinu funkcija u našim stanicama i odgovorne su za strukturu,
funkciju i regulaciju procesa unutar tkiva i organa, a kod mršavljenja je jako
bitno ne smanjivati njihovu količina budući da je riječ o gradivnim elementima
našeg organizma.
Proteini
su građeni od manjih jedinica koje se nazivaju aminokiseline koje se međusobno
povezuju u dugačke lance. Upravo sekvencija aminokiselina određuje strukturu i
specifičnu funkciju proteina. Osim gradivne uloge, djeluju kao enzimi koji
sudjeluju u procesu probave hrane i antitijela koja nas štite od različitih
infekcija.
Zbog
toga je unos proteina od velike važnosti i preporuka je da čini između 10 i 15
posto dnevnog energetskog unosa, odnosno da unos bude oko 0,8 g proteina/kg
tjelesne mase. Kod utreniranih sportaša, ovisno o sportu kojim se bave, te se
potrebe i povećavaju.
Zašto su proteini ključni
kod mršavljenja
Za
vrijeme mršavljenja pravilno je od ukupnog unosa smanjiti količinu
ugljikohidrata, a količina proteina i masti ostavljaju se istima, jer su
gradivni elementi našeg organizma.
Masti
se mogu nešto smanjivati dok se proteini mogu nešto povećavati. Pravilna
količina proteina potrebna je kako ne bi došlo do propadanja mišićne strukture,
koštane mase, ali to ćemo također održavati tjelesnom aktivnošću koju u svojim
programima uvijek pripisujem kako bi se izbjegle štetne posljedice tijekom
mršavljenja. Posljednjih godina u trendu su visokoproteinske dijete koje već i
sam njihov naziv opisuje: što više proteina unijeti u jednom dana, uz vrlo malo
masnoća i ugljikohidrata.
Namirnice bogate
proteinima
Postoje
prednosti i nedostaci takvih dijeta. Učinkovite su za gubitak kilograma u
zdravih osoba, no kroz kraće razdoblje. Hrana bogata proteinima zahtijeva više
energije za probavu, metabolizam i iskorištenje i na taj način sagorijeva više
kalorija za preradu. Dulje se zadržavaju u želucu i time daju dulji osjećaj
sitosti. Dodatna prednost je to što su proteini gradivni elementi mišića i kod
ove vrste dijete minimalizira se njihova razgradnja. Ujedno stabiliziraju šećer
u krvi čime se snižava naša želja za hranom.
Najbolji
izvori proteina su jaja, riba, meso te mahunarke poput soje i leće kombinirane
s orašastim plodovima i sjemenkama. Iako je meso visokokvalitetan protein i
donosi organizmu sve potrebne esencijalne aminokiseline, njima dobivamo i
zasićene masti, kolesterol te, ovisno o načinu pripreme, i moguće kancerogene
spojeve.
Izdvajanje samo jedne
grupe namirnice nije poželjno
No
visok unos proteina kroz dulje razdoblje nema nikakve dobrobiti na naš
organizam već stvara negativan odnos tekućina i minerala u organizmu,
zakiseljen organizam, otežava probavu, opterećuje jetru i bubrege, i čest je
uzrok nastanka gihta. Proteine je potrebno unositi u optimalnoj količini,
koliko je potrebno s obzirom na građu, tjelesnu aktivnost i zdravstveno stanje.
Proučavanjem
različitih dijeta u kojima se posebno izdvaja jedan makronutrijent utvrđeno je
da samo postajemo još deblji i bolesniji.
(tportal.hr)