Često
je slučaj da se dijete nudi s hranom i kada nije gladno jer se smatra da bi
trebalo nešto pojesti. Baš kao i forsiranje neke hrane, kao recimo jetrica koje
dijete uporno odbija. Takav pristup može samo dovesti do toga da dijete počne
vrijeme obroka povezivati sa sukobom oko hrane i autoriteta.
Kao
i odrasli tako i djeca neku hranu vole više ili manje ili je jednostavno ne
vole, pa treba biti malo kreativan kada je na rasporedu. Tako recimo, povrće se
može sakriti u juhe, jela s mesom, ukusne frapee ili pak kolače. Djeca jako
vole boje i oblike, pa da bi im hrana bila privlačnija pomoću kombinacija hrane
u raznim bojama na tanjuru se mogu napraviti maštoviti obroci. Izbirljivost se
može olakšati i kroz kupovinu namirnica. Odnosno, djetetu se treba pružiti
mogućnost da odabere voće, povrće i ostalu hranu, dok bi trebalo izbjegavati
ili ograničiti kupovinu onoga što ne želimo da jede.
Osim
šarenila na tanjuru i dječje pomoći oko izbora hrane za razvoj dječjih
prehrambenih navika iznimno je važna i rutina. A to znači da su obroci uvijek u
isto vrijeme, koliko je to moguće. Također treba ograničiti konzumaciju sokova
i grickalica jer kada se trbuščić s njima napuni, teško je za očekivati da će
pojesti cijeli obrok kada dođe vrijeme ručka. Upravo zato je važno da roditelji
pokažu dobar primjer jer djeca kopiraju ono što odrasli rade i jedu. Bitku oko
jela također stvaraju i brojne elektronske naprave kojima smo okruženi. Djeca
kako bi što prije pogledala omiljeni crtić ili igrala neku igricu, često ne
žele jesti ili ne pojedu dovoljno. A s druge strane, razne reklame za
grickalice mogu potaknuti želju za junk foodom.
Pogreška
kojoj ponekad mame pribjegavaju, a značajna je za bake je priprema posebnog
obroka za dijete koje odbija jesti ono što je već skuhano. Upravo se tako
zapravo potiče izbirljivost u jelu. Ono što se može napraviti je da se dijete
pita što želi taj dan jesti, s tim da kada se jelo pripremi, mora ga i pojesti.
Ako ipak ne želi to za ručak, onda mu se treba ponuditi za večeru.
A
nakon ručka obično slijedi desert. I prijetnja da neće moći jesti desert ako ne
pojede ručak, samo šalje poruku da je to najbolji dio obroka. Zapravo bi
trebalo ograničiti konzumaciju deserata na posebne prilike ili koji dan u
tjednu, a ostale dane ponuditi voće ili zdrave grickalice.
Izvor: she.hr