Boravak
na suncu, osim što nam daje lijepu preplanulu boju za kojom svi čeznemo, ima i
druge dobrobiti. Pospješuje sintezu vitamina D koji je nužan za apsorpciju
kalcija u kosti i za imunitet, ali i pozitivno utječe na raspoloženje. Ipak, sa
suncem treba biti oprezan jer nam sunčeve zrake mogu itekako naštetiti i to na
više načina.
Srećom,
to se može izbjeći uz pravilnu zaštitu kože izvana, ali i iznutra odgovarajućom
hranom, te astaksantinom - super antioksidansom koji će je čuvati, njegovati pa
čak i pomladiti.
Kratkoročne posljedice
Prekomjerno
izlaganje suncu, naročito u prvim toplijim danima ljeta, može uzrokovati foto
dermatitis, poput polimorfnog solarnog dermatitisa ili takozvanog solarnog
eritema (koji pogađa oko 10 posto odraslih osoba), solarne urtikarije... No, to
još nije sve: među neželjenim posljedicama prekomjernog i neopreznog izlaganja
suncu su i poremećaji pigmenta, poput pojave mrlja, melazme,
fotosenzibilizacije i usnog herpesa koji je zapravo prilično česta posljedica
fotoimunosupresije uzrokovane UV zrakama.
Dugoročne posljedice
No,
postoje i posljedice neopreznog i prekomjernog izlaganja suncu kojih mnogi nisu
svjesni zato što su za vrijeme sunčanja i ljeta nevidljive, ali se akumuliraju
i s vremenom mogu stvoriti ozbiljnu prijetnju našem zdravlju. Među dugoročnim
posljedicama je ubrzavanje starenja kože, odnosno takozvani fotoaging ili
fotostarenje, koje se očituje dubokim borama i gubitkom tonusa i elastičnosti
kože. No, ono što je najopasnije jest povećan rizik od fotokarcinogeneze,
odnosno aktiničke keratoze i raznih tumora kože, od kojih je najopasniji
melanom.
Sedam zlatnih pravila za sigurno
sunčanje
Izlaganje
suncu mora biti postupno. Prvi dan neka to bude samo pola sata do sat vremena,
ovisno o tome kakav je vaš fototip kože, a zatim svaki dan možete malo pomalo
produživati svoj boravak na suncu.
Ne
izlazite na sunce u najtoplijem dijelu dana: od 11 do 16 sati sunčeve zrake su
najjače i najštetnije pa bi tijekom cijelog ljeta trebalo izbjegavati boravak
na suncu u tom dijelu dana. Ako ste vani u to doba dana, držite se hlada.
Zaštitne
kreme treba nanositi unaprijed, a ne tek kad stignete na plažu. Kakvo god
sredstvo za zaštitu od sunca koristili, trebate ga nanijeti na kožu pola sata
prije nego što izađete na sunce kako biste mu dali vremena da počne djelovati.
Osim
što kožu treba štititi od sunca izvana, treba je ojačati te zaštititi iznutra.
Svi
trebaju početi sa zaštitnim faktorom 50! Prvih dana boravka na suncu svi
trebaju koristiti kremu s najvišim zaštitnim faktorom, odnosno 50, a poslije
osobe koje imaju tamniju put mogu prijeći na kreme s nižim faktorom do 30, dok
osobe svjetlije puti trebaju nastaviti cijelo vrijeme koristiti kreme sa
zaštitnim faktorom 50.
Krema
se ponovo nanosi svaka 2 sata: ovo je jako važno pravilo jer s vremenom, uz
djelovanje aerosola, pijeska i znoja učinkovitost zaštitnog preparata pada.
Naočale
i šešir sa širokim obodom su obavezni. UV zrake imaju štetno djelovanje ne samo
na kožu, već i na oči pa je stoga obavezno zaštiti oči sunčanim naočalama, a po
mogućnosti i šeširom sa širokim obodom koji će usput dodatno zaštiti i lice na
kojem je koža još osjetljivija nego na ostatku tijela.
Zaštita iznutra
Osim
što kožu treba štititi od sunca izvana, treba je ojačati i zaštititi i iznutra,
a to često ne možemo u odgovarajućoj mjeri postići samo prehranom. Stoga se
obično savjetuje da se nekoliko mjeseci prije ljeta i jakog sunca počnu uzimati
suplementi na bazi betakarotena i antioksidansa koji će koži pomoći da se
obrani od štetnog djelovanja UV zraka.
No,
umjesto da gutate tablete iz pet bočica posegnite za sastojkom koji je toliko
moćan da u zaštiti kože može zamijeniti sve druge, a osim zaštite kože, donijet
će vam i niz drugih dobrobiti za zdravlje. Astaksantin je antioksidans iz
skupine karotenoida, prisutan u morskim organizmima, kao što su neke vrste alga
i riba, a nazivaju ga i kraljem karotenoida i to ne bez razloga: naime,
istraživanja su pokazala da je pet puta snažniji od betakarotena te
nevjerojatnih 6.000 puta moćniji od vitamina C i E.
Antioksidansi
općenito, ali naročito astaksantin mogu učinkovito suzbiti štetno djelovanje
slobodnih radikala uzrokovano izlaganjem suncu koje je odgovorno za čak 90
posto vidljivih oštećenja kože. Astaksantin djeluje gotovo kao 'unutrašnji
preparat za zaštitu od sunca', koji blokira oštećenja uzrokovana UVB zrakama te
kontrolira upalnu reakciju koja nastaje kao posljedica djelovanja tih zraka.
Istraživanje
japanskih znanstvenika je pokazalo da astaksantin odgađa oštećenja kože
izazvana izlaganjem UV zrakama, što u prijevodu znači da omogućuje manje
opekotina od sunca odmah te manje dubokih bora kasnije, jednako kao i manji
rizik od tumora kože. U jednom kliničkom istraživanju koje je trajalo 16
tjedana pokazalo se da su ispitanici koji su uzimali suplemente s astaksantinom
primijetili poboljšanje u elastičnosti kože, dok su ispitanici koji ga nisu
primali primijetili povećanje bora.
Čak
i ako ste zakasnili s pripremom za sunce i možda već izgorjeli na suncu,
astaksantin vam može pomoći jer je nekoliko istraživanja pokazalo da, osim što
štiti kožu od oštećenja, može pomoći i u procesu cijeljenja kože. Jedno
istraživanje, objavljeno 2014. u časopisu Journal of Medicinal Food je pokazalo
da je uzimanje suplemenata s astaksantinom dovelo do poboljšanja elastičnosti,
mekoće i hidracije kože u samo 12 tjedana, dok je drugo istraživanje otkrilo da
je astaksantin doveo do smanjenja bora, staračkih mrlja i poboljšanja teksture
kože i kod muškaraca i kod žena.
Ne pomaže samo koži
Astaksantin
neće pomoći samo vašoj koži da ostane zdrava, ali i lijepa, već ima i cijeli
niz drugih dobrobiti za zdravlje koje su znanstveno dokazane. Naime, pokazalo
se da može koristiti zdravlju srca tako što pomaže u održavanju razine dobrog
ili HDL kolesterola, snižavanju razine triglicerida i lošeg ili LDL kolesterola
te u održavanju normalnog krvnog tlaka. Koristan je i za mozak jer može
poboljšati sposobnost koncentracije i pamćenja, a s obzirom na to da je riječ o
karotenoidu, može pomoći i u održavanju pravilne funkcije vida te u bržem
oporavku očiju od zamora uzrokovanog predugim gledanjem u ekran računala ili
mobitela. Nije loše znati niti da njegova zaštita koju pruža od štetnog
djelovanja slobodnih radikala pomaže ujedno i u sprečavanju upale i oštećivanja
mišića tijekom intenzivne tjelovježbe.
Hrana koja štiti od sunca
Hrana
može pomoći da se postigne zavidna brončana boja, ali što je još važnije, da se
koža zaštiti od štetnih posljedica uzrokovanih UV zrakama. Ono što ljeti nikako
ne smije nedostajati na vašem jelovniku su marelice, breskve, dinje, lubenice,
jagode, kivi, ribizli, mango i papaja - sve voće bogato karotenoidima koji
pospješuju preplanulost i ujedno štite kožu.
Mrkva,
rajčica, paprika, celer i salate začinjene maslinovim uljem također bi trebali
biti svakodnevno na stolu jer te vrste povrća također sadrže karotenoide, ali i
vitamine C i E koji sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala.
Jetra,
jaja i mliječni proizvodi pospješuju stvaranje melanina koji također ima
zaštitnu ulogu za kožu, dok je riba bogata nezasićenim masnim kiselinama omega
3 i omega 6 koje štite stanične membrane od oksidacije uzrokovane djelovanjem
slobodnih radikala, a uz to i pomažu koži da očuva kompaktnost i elastičnost.
zivim.gloria.hr
