Magnezijum
je odgovoran za 300 biohemijskih reakcija u tijelu, a utiče na pritisak,
metabolizam, imunitet i mnogo drugih važnih funkcija u organizmu.
Nedostatak
magnezijuma je vrlo raširen problem posljednjih godina, a neki od glavnih uzroka
su što ga je zbog zagađenja manje u tlu i hrani koju jedemo.
Simptomi nedostatka magnezijuma u
tijelu
Kalcifikcija
vena - iako ovo sigurno nije jedan od prvih simptoma manjka magnezijuma u
organizmu, jedan je od najopasnijih. Kalcifikacija je proces ulaganja kalcijuma
u vene, što stijenku čini krućom i smanjuje joj elastičnost, a to može dovesti
do koronarnih problema poput srčanog udara, zatajenja i bolesti srca. Prema
istraživanjima Framingham Health Study, utvrđeno je da konzumacija dovoljne
količine magnezijuma korelira s nižim rizikom od bolesti srca.
Grčenje
mišića - postoje dokazi da neravnoteža kalcijuma, magnezijuma i kalijuma ima
važnu ulogu u grčenju mišića. Svaki od tih elektrolita pomaže u održavanju
ravnoteže tekućine u krvi i mišićima, a uslijed nedostatka jednog od njih, mogu
nastupiti grčevi.
Anksioznost
i depresija - brojna su istraživanja pokazala da nedostatak magnezijuma može
imati značajan uticaj na mentalno zdravlje. Magnezijum učestvuje u regulaciji
rada mozga, a njegov manjak često može uzrokovati depresiju, anksioznost i pad
kognitivnih sposobnosti.
Visoki
krvni pritisak - ovo je jedna od najutvrđenijih činjenica, naime studija rađena
na Harvardu na uzorku od 70.000 osoba pokazala je da osobe koje uzimaju najviše
magnezijuma imaju optimalan krvni tlak. Studija rađena na Univerzitetu u
Minesoti pokazala je da žene s adekvatnim unosom magnezijuma imaju 70 posto
manji rizik od hipertenzije.
Problemi
s hormonima - grčevi mišića tokom menstrualnog ciklusa takođe se mogu povezati
s nivoima magnezijuma. Dr Carolyn Dean, autorica knjige “The Magnesium
Miracle”, često preporučuje ženama s tegobnim PMS-om i grčevima da uzimaju
magnezijum u ranijoj fazi ciklusa prije početka simptoma.
Trudnoća
- magnezijum se takođe često koristi za pomoć kod hipertenzije i grčeva mišića
povezanih s trudnoćom, utiče na smanjenje rizika od prijevremenog poroda, a
ublažava i glavobolje.
Problemi
sa spavanjem - dr Mark Hyman magnezijum naziva ultimativnim mineralom za
opuštanje. Magnezij pomaže opuštanju tijela i uma, što doprinosi mirnijem snu.
Manjak
energije - bez magnezijuma, čovjek nema dovoljno snage na ćelijskom nivou, to
se reflektuje kao umor, nedostatak energije i drugi problemi.
Čvrstoća
i zdravlje kostiju - kalcijum se smatra najbitnijim mineralom za zdravlje
kostiju, ali pokazalo se da je magnezijum jednako bitan. U slučaju manjka
magnezijuma, kosti stradavaju na više načina. Na primjer, magnezijum je
potreban kako bi vitamin D mogao apsorbovati kalcijum, zato je vrlo bitno
uzimati magnezijum kada se koristi vitamin D kao dodatak ishrani. Osim toga prevenira
kalcifikaciju zglobova.
Šta preduzeti?
Novija
istraživanja pokazala su da, ako se radi o niskom nivou magnezijuma najbolje ga
je nadoknaditi kroz oralne dodatke prehrani i topički, odnosno upotrebom
magnezijuma u obliku spreja koji se nanosi na kožu ili putem kupki. Otopina
magnezijuma može se prskati na kožu, a tijelo ga može brže apsorbovati jer
ulazi izravno u krvotok i tkiva, a pri tom ne ulazi u bubrege kao što je to
slučaj kod oralne konzumacije magnezijuma. Prednost je i što tako tijelo uzme
magnezijuma koliko treba, a ostatak ne apsorbuje.
Dodatke
magnezijuma treba uzimati oprezno i tek nakon što se dobro informirate jer
previsoke doze mogu uzrokovati nuspojave poput: proliva, umora, slabosti
mišića, smanjenih otkucaja srca i krvnog pritiska, plitkog disanja, gubitka
refleksa.
Oko
200 mg magnezijuma i 600 mg kalcijuma dnevno održaće kosti zdravima i smanjiti
gubitak čvrstoće.
Ljudi
pravilnom ishranom unose dovoljne količine magnezijuma, a nalazi se u ribi,
zelenom lisnatom povrću, orasima, mlijeku, žitaricama punog zrna, tamnoj
čokoladi, avokadu, bananama i sjemenkama.
Potreba
za magnezijumom povećava se kod ljudi koji su pod stresom, razdražljivi su i
skloni depresivnim stanjima, koji imaju problema s grčevima u mišićima,
žgaravicom i usporenom probavom, te kod sportista.
vijesti.ba