Visok
i nizak krvni tlak pojmovi su s kojima se vrlo često susrećemo, no pitanje je
jesmo li upoznati s njihovim značenjem te mogućim opasnostima koje iz tih
stanja mogu prijetiti zdravlju. Također, prema krvnom tlaku, ako se radi o
kroničnom stanju, potrebno je prilagoditi prehranu kako bi se tlak pokušalo
stabilizirati te smanjiti negativan utjecaj na opće zdravlje.
U
nastavku teksta doznajte što je krvni tlak, što označava njegovu povišenu, a
što sniženu vrijednost te kako prehranom utjecati na regulaciju tlaka, ako je
to moguće.
Što je krvni tlak?
Sa
svakim srčanim otkucajem, srce pumpa krv po tijelu, za što je potreban kisik i
energija. Kako se krv pokreće, ona stvara pritisak na stjenke krvnih žila.
Krvni tlak je upravo pokazatelj jakosti tog pritiska.
Krvni
tlak se mjeri u mmHg (milimetrima žive) i sastoji se od dvije vrijednosti
(120/80 mmHg) :
Sistolička vrijednost (prva) – najviši krvni tlak koji nastaje kad otkucajem srca (60 –
70 puta u minuti) krv ulazi u arterijski sustav,
Dijastolička vrijednost (druga) – niži krvni tlak između dva otkucaja srca, kad se srca
odmara.
krvni
tlak
Što je visok krvni tlak?
Ako
u duljem vremenskom periodu (više tjedana) mjerenje krvnoga tlaka pokazuje
vrijednosti 140/90 i više od toga, smatra se da osoba ima povišen krvni tlak
(hipertenziju). Osim povećanja obje vrijednosti, povišenim krvnim tlakom se
smatra i slučaj kad je jedna od vrijednosti povišena.
Osoba
koja ima povišen krvni tlak često nema simptoma ili znakova ovoga stanja, već
se ono dijagnosticira mjerenjem. No, to podrazumijeva mjerenje kroz dulji
vremenski period jer često uobičajene dnevne aktivnosti mogu dovesti do
povišenog krvnog tlaka, no tlak se u zdravih pojedinaca brzo vraća na normalne
razine.
U
slučaju dijagnosticiranog povišenog srčanog tlaka, ono što se događa jest
značajan konstantan napor za srce i krvne žile. Kroz dulji vremenski period taj
napor dovodi do oštećenja organa, što povećava rizik od niza bolesti.
Primjerice,
srčani i moždani udar i kardiovaskularne bolesti najveći su uzrok preuranjene
smrti na svijetu, a upravo je povišen krvni tlak najveći uzročnik razvoja tih
bolesti. Osim toga, povišen krvni tlak se povezuje s bolestima bubrega, ali i
nekim oblicima demencije.
Što može izazvati povišen krvni tlak?
Kod
mnogih osoba ne postoji samo jedan uzrok povišenog krvnog tlaka, već se radi o
kombinaciji faktora. Povećan rizik od razvoja povišenog krvnog tlaka imaju oni
koji:
Ne
jedu dovoljno voća i povrća
Jedu
previše slanu hranu
Nisu
dovoljno aktivni
Imaju
višak kilograma
Konzumiraju
previše alkohola.
I
neka zdravstvena stanja mogu biti uzročnik povišenog krvnog tlaka. Primjerice,
bolesti bubrega mogu biti krivac za rast tlaka, pa se liječenjem ovoga problema
i problemi s tlakom vraćaju u normalu.
Osim
navedenih, na porast krvnoga tlaka mogu utjecati i sljedeći čimbenici:
Godine: s godinama se nakupljaju i utjecaji nezdravog načina
života, pa dolazi i do porasta krvnoga tlaka.
Anamneza: postojanje povišenoga krvnoga tlaka u obitelji
pokazatelj je povećanog rizika od njegovog razvoja i kod nasljednika.
Kako
je rečeno, povišen krvni tlak označava povišen pritisak na srce i krvne žile
što ih s vremenom može oslabjeti i oštetiti. Proporcionalno, što je tlak veći,
to je i opasnost od ozbiljnih zdravstvenih problema, veća. Negativni utjecaji
povišenog krvnog tlaka su sljedeći:
Zdravlje srca: povećan rizik od razvoja srčanih i krvožilnih bolesti i
infarkta
Zdravlje mozga: povećan rizik od moždanog udara, ali i od nekih vrsta
demencije
Zdravlje bubrega: povećan rizik od razvoja niza bubrežnih bolesti i
otkazivanja bubrega
Zdravlje udova: povećan rizik od razvoja periferne arterijske bolesti
koja može pogoditi noge.
Kako prehranom sniziti povišen krvni
tlak?
Osobe
s povišenim krvnim tlakom mogu promjerom životnih navika utjecati na snižavanje
krvnoga tlaka. Sljedeće smjernice pozitivno će utjecati na krvni tlak:
Jedite manje slanu hranu: kako sol podiže tlak, izbacivanjem prekomjerne soli iz
hrane snižava se tlak. Većina soli koju prosječan čovjek unese u organizam nije
iz onoga što on sam doda u hranu, već iz gotove hrane koja je u pripremi
posoljena. Kod kupovine hrane, čitajte deklaracije i birajte namirnice s malo
ili nimalo soli.
Jedite više voća i povrća: ove namirnice snižavaju krvni tlak. Preporuka je uvijek
jesti sezonsko, svježe voće jer sušeno često obiluje soli i šećerom.
Smanjite unos alkohola: alkohol značajno podiže krvni tlak pa njegovim
izbacivanjem iz svakodnevne rutine, tlak opada.
Održavajte zdravu tjelesnu težinu: pretilost je značajno povezan s povišenim krvnim tlakom
te povećanim rizikom od niza bolesti. Gubitkom viška kilograma, snižava se
krvni tlak, ali i smanjuje opasnost od razvoja niza bolesti. Primjerena
prehrana i redovna tjelesna aktinosr pomoći će u održavanju zdrave tjlesne
težine.
Budite aktivni: izdvojite po 30 minuta, 5 puta tjedno za neku vrstu
tjelesne aktivnosti i pozitivno ćete utjecati na krvni tlak, ali i na opće
zdravlje. Umjesto sjedenja pred televizorom, odradite lagani i trening i
doprinesite zdravlju.
U
slučajevima kada ni promjene životnog stila ne doprinesu regulaciji krvnoga
tlaka, liječnik će propisati lijekove koji će pomoći u snižavanju krvnoga
tlaka.
Što je niski krvni tlak?
Niskim
krvnim tlakom se smatraju vrijednosti krvnoga tlaka koje su ispod 90 za
sistoličku vrijednost te ispod 60 za dijastoličku vrijednost. I u slučajevima
kad je samo jedna od vrijednosti iz mjerenja snižena, tlak se smatra niskim.
Što uzrokuje niski krvni tlak?
Kod
mnogih niskotlakaša, je to stanje prirodno i nije izazvano ničim posebnim. Osim
toga, neka zdravstvena stanja ili lijekovi mogu izazvati snižavanje krvnoga
tlaka.
No,
nizak krvi tlak je rijetko stanje oko kojeg se treba zabrinjavati. Ipak, u
nekim slučajevima kod naglog pada tlaka, osoba može osjetit mučninu, slabost i
vrtoglavicu.
Treba li tretirati niski krvni tlak?
Kod
većine osoba s niskim krvnim tlakom, nije potrebna nikakva reakcija. U
određenim slučajevima, kada je to potrebno, liječnik će propisati terapiju za
podizanje krvnoga tlaka.
fitness.com.hr
