Otprije
je poznato da je konzumiranje manjih količina mesa dobro za zdravlje pojedinca,
ali i za planet na kojemu živimo, a čini se da sve više ljudi svjesno smanjuje
količinu mesa u prehrani. No je li to dobro i što to točno podrazumijeva?
Fleksitarijanstvo
je kovanica dvije riječi: fleksibilno i vegetarijanstvo. To je vrsta zdrave
prehrane u kojoj se pretežno koriste vegetarijanske namirnice uz povremene
iznimke zbog zadovoljavanja nutritivnih potreba ili čak socijalnih i kulturnih
razloga. Ako postanete fleksitarijanac meso ćete, po vlastitu izboru, jesti
samo vikendima, samo u restoranu ili u nekom drugom trenutku koji sami
odaberete. Ovakav način prehrane nije ništa novo, no postaje sve popularniji
trend zahvaljujući djelomično osobama poput Richarda Bransona, Emme Thompson,
Kevina Spaceya, Woodyja Harrelsona i Jamieja Olivera koji podupiru kampanju
“ponedjeljak bez mesa” što su je 2009. potaknuli Paul McCartney i njegove kćeri
Stella i Mary. Svrha kampanje je bila potaknuti ljude da jedan dan u tjednu ne
jedu meso kako bi pridonijeli smanjenju globalnog zagrijavanja.
Prosječna
dnevna količina proteina koji se uzimaju ovakvim načinom prehrane pritom iznosi
50 g, što je ipak nešto niže od uobičajene prehrane. Ipak, nutritivan unos
možemo kompenzirati namirnicama biljnog podrijetla. Brojne znanstvene studije
pokazale su da smanjenje mesnih obroka ima puno dobrobiti za zdravlje,
primjerice smanjen rizik od obolijevanja od dijabetesa, raznih vrsta karcinoma
i srčanih oboljenja. Fleksitarijanizam ljudima omogućuje da poboljšaju
zdravstveno stanje uz male izmjene u prehrani, na način da moraju zauvijek iz
prehrane izbaciti hamburgere ili sočne steakove.
Fleksitarijanstvo
može poslužiti i kao dijeta za mršavljenje. Kada je riječ o fleksitarijanskoj
redukcijskoj dijeti, preporučeni dnevni kalorijski unos kreće se oko 1500 kcal
što omogućuje postupno i zdravo mršavljenje uz dugoročno usvajanje takvog
načina prehrane. Dijeta je podijeljena u tri glavna obroka i dva međuobroka.
Doručak ima 300 kcal, ručak 400 kcal, večera 500 kcal, a tu su još i dva
međuobroka po 150 kcal.
Prema
nekim istraživanjima, fleksitarijanci teže 15 % manje od svejeda, imaju nižu
stopu bolesti srca, dijabetesa i karcinoma, te prosječno žive 3,5 godina duže.
Razlozi tome su vrlo jednostavni. Prehrana temeljena na biljnim namirnicama,
naime, osigurava obilje vitamina, minerala, vlakana i fitokemikalija te je
siromašna zasićenim masnoćama i kolesterom, što sve pogoduje zdravlju srca i
krvožilja, ali i smanjuje rizik od dijabetesa tipa 2, čak i karcinoma. Budući
da su u fleksitarijanstvu zastupljene sve namirnice rizik od prehrambenih
deficita kakav prati restriktivne oblike vegetarijanstva je minimalan.
Fleksitarijanska
prehrana se temelji na tzv. „novom mesu“ koje uključuje tofu, soju, mahunarke,
orašaste plodove, sjemenke i jaja te na voću i povrću, cjelovitim žitaricama,
mliječnim proizvodima i brojnim začinima i alternativnim zaslađivačima.
tvornicazdravehrane.com
