Naše tijelo se neprekidno
obnavlja od "građevnog materijala" koji unosimo u organizam: od
hrane, tekućine i kisika. Svi dijelovi tijela tijekom života potpuno se
mjenjaju i nekoliko desetaka puta.
Metabolizam označava izmjenu
tvari i energije u organizmu. Metabolički procesi mogu se odvijati u dva
smjera:- Anabolički procesi odvijaju se u smjeru izgradnje biološki važnih spojeva iz sirovina unesenih hranom (izgradnja krvi, hormona, enzima, glikogena...).
- Katabolički procesi odvijaju se u smjeru razgradnje tkiva za potrebe organizma i kako bi se osigurala energija.
Bazalni metabolizam je
najmanja količina energije koja je potrebna da bi se u normalnom stanju održale
temeljne životne funkcije budnog organizma. Od mišićnih djelatnosti jedino je
održavanje mišićnog tonusa uključeno u bazalni metabolizam. Već miran, uspravni
stav zahtjeva povećanje potrošnje energije za 10%. Svaka osoba ima različit
bazalni metabolizam što ovisi o dobi, spolu, tjelesnim i dnevnim aktivnostima,
potrošnji energije pri profesionalnom zaposlenju, prehrambenim navikama,
genetskoj predispoziciji i dr.
Bazalni metabolizam viši je u
djetinjstvu i mladosti, u stresnim situacijama, u stanju groznice i u uvijetima
povišene ili snižene temperature okoline.
Formula za izračunavanje
bazalnog metabolizma:
tjelesna težina (kg) x 20 kcal
Na primjer:
60 kg x 20 kcal = 1200 kcal
(1200 kcal je minimalna količina kilokalorija koja je osobi teškoj 60 kg
potrebna tijekom dana).
Metabolizam se može usporiti
što se fiziološki događa s godinama. Tome doprinose i smanjena tjelesna
aktivnost, sjedelački način života, glad, loše prehrambene navike i stalna
eksperimentiranja s dijetama.
S druge strane, moguće je i
ubrzavanje metabolizma. Poznato je da mišićna masa troši više energije i u
mirovanju (a osobito prilikom tjelesne aktivnosti!) od ostalih, masnih dijelova
tijela. Smanjenjem masne mase tijela, a povećanjem mišićne mase trošit će se
više energije i dok se gleda televizija.
Važno je unositi u organizam
dovoljne količine hrane, tekućine, vitamina, minerala i vlaknaste hrane te biti
aktivan kad god je moguće: prošetati dvije ulice, koristiti stepenice umjesto
lifta i općenito kretati se što češće.
Količina energije koja se
hranom unese u organizam određuje se na osnovi količine energetske vrijednosti
hranjivih tvari. Količina energije se izražava u tablicama o kalorijskim
vrijednostima namirnica, u kilokalorijama (kcal) ili kilojoulima (kJ).
1kcal = 4,186 kilojoulea (kJ)
- 1 gram bjelančevina daje energiju od 4,2 kcal
- 1 gram ugljikohidrata daje energiju od 4,2 kcal
- 1 gram masti daje energiju od 9, 45 kcal
Brojanje unešenih kalorija
jedna je od metoda koja pomaže pri smanjenju tjelesne težine u redukcijskim
dijetama, ali dugoročno gledano važnije od toga je naučiti koje hranjive tvari
sadrže pojedine namirnice, u kojim omjerima i kako djeluju na čovječji
organizam, te kolike su dnevne potrebe svake pojedine osobe.
